Kad bude izvjesno kako neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis - nitko u BiH sa sigurnošću ne može kazati, pišu Nezavisne novine.
Proračun i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je kako popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerojatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala kako pripreme za popis traju čak i do dvije godine.
Popisna pitanja, iznos financiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizacijska dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja elementi su koje BiH mora usuglasiti i riješiti kako bi se "krenulo po kućama".
Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice... Prva je da u državnom proračunu nije predviđen novac za ovu namjenu.
"Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz proračunski zahtjev, te time nisu uključena u proračun institucija BiH za 2023. godinu", kazali su još početkom godine iz Ministarstva financija i trezora BiH.
Radna skupina pripremila je prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje kako se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.
"Čekaju se nadležni" glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima glasila je kako će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.
"Kada državni organi budu smatrali nužnim Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma", kazali su iz Agencije.
Dakle, nitko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu kako je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.
Prema tome, popis u BiH je trebalo biti obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na "sreću" nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone... A neće ni 2023.
Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine... Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 milijuna eura.
"Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju reći čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni", kaže za Nezavisne novine demograf Aleksandar Čavić.
Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imat će negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez odgovarajućih podataka ne mogu pripremiti odgovarajuće javne politike i socijalne mjere prema građanima.
"Demografi su zagovornici iskoristi popis kako bi se našlo šire rješenje i uspostavili registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblastima. Registar bi trebalo sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice kako imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri ovisili od popisa jer je desetogodišnje razdoblje jako dugo, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina", pojašnjava Čavić.
Ističe kako se uopće ne može govoriti o točnom datumu obavljanja popisa, ali se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva. "Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće", kaže Čavić.
Europska komisija zatražila je od BiH uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Europskoj uniji (EU) poduzeti korake na pripremi za popis stanovništva.
Nezavisne / Manager.ba