Moguća nalazišta litija, sirovine koja je dobila strateški značaj, u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje, gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milijun tona koncentrata. 

Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici Centra za politike i upravljanje, neovisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je s klubom Zelenih u parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.

"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH, u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.

Trenutačne rezerve ugljena u toj zemlji procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 milijuna tona.

Rezerve boksita procijenjene su na 120 milijuna tona, a cinka i olova na po 56 milijuna tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona.

Koliko točno ima litija, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se.

Procjena o 1.5 milijuna litij karbonata temeljena je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Litij je na popisu 30 kritičnih materijala, odnosno sirovina od strateškog značaja, koji je definirala Europska unija, ali je i na popisu SAD-a, koji je definirao 34 takve sirovine.

Cijena litija bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2.

Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina financijski će postati značajniji od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.

Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović kazao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju.

"Ovo jest ekonomska prilika, ali je i okolišni izazov", kazao je Magazinović. 

Hina | Manager.ba