Sve veći je problem izbjegavanja poreznih obveza brojnih izdavača stanova i apartmana na duže vremensko razdoblje ili na dan. Je li obvezan ugovor o izdavanju, oporeziva li se dobit ostvarena izdavanjem i po kojoj stopi, koji su rokovi za plaćanje poreznih obveza i koje su sankcije u slučaju poreznih prekršaja za fizičke osobe, neka su od pitanja na koje je za Forbes govorila Fahra Ćatović, šefica Odsjeka za porezna mišljenja i edukaciju Porezne uprave FBiH.

Dugoročni najam

Iznajmljivanje stanova i apartmana na duže vremensko razdoblje od strane fizičkih osoba uobičajena je i sve popularnija aktivnost u Bosni i Hercegovini. Koje su zakonske obveze fizičkih osoba koje iznajmljuju stanove u smislu plaćanja poreza, prijave djelatnosti i slično?

- To je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i u toj vezi treba govoriti o zakonu koji tretira ovaj vid usluga. Tretira ih kao usluge u domaćinstvu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma utvrđuje kategorije ugostiteljskih objekata i nama je bitno znati kakva je porezna obveza. Ovo je u nadležnosti općinskih službi koje propisuju uvjete i određuju kategorije za ugostiteljske objekte. Imaju tri kategorije subjekata, pravne i fizičke osobe registrirana kao obrt ili dodatna djelatnost i treća o kojoj sad govorimo su fizičke osobe – iznajmljivači.

Je li prilikom ugovaranja izdavanja stana na duže vremensko razdoblje obvezno sklapanje ugovora o izdavanju i pisanom obliku i šta taj ugovor minimalno mora sadržavati?

- Nije potrebna porezna registracija i fiskalizacija, ali u poreznom smislu to tretiramo kao dohodak od imovine. Ugovori sadrže porezni broj i cijenu najma, JMBG se koristi kao porezni broj.

Je li obvezno sačinjeni ugovor o iznajmljivanju stana prijaviti Poreznoj upravi FBiH? Koje su konkretne procedure za prijavu ovog ugovora i koji su rokovi za podnošenje prijave?

- Nije potrebno prijaviti. Nema obveze prijave ugovora, ali je ugovor osnov za utvrđivanje plaćanja poreza. Ako vam zaposlenik porezne traži taj ugovor, dužni ste ga dostaviti.

Kako se oporezuje dobit ostvarena izdavanjem stanova i apartmana na duže vremensko razdoblje? Koja je stopa poreza na ovu vrstu prihoda i koji su rokovi za plaćanje ovih poreznih obveza?

- Ovaj prihod tretiramo kao dohodak od imovine kako bismo mogli oporezirati. Ostvareni prihod mora imati dokaz i to je ugovor. Na primjer, imamo pravo na umanjenje rashoda od tog prihoda. Rashode utvrdimo na dva načina, to su stvarni troškovi za održavanja stana ili apartmana. Druga metoda je postotna i većina koristi tu metodu. Od ukupnog prihoda oduzmu 30% troškova za održavanje, ostatak se oporezuje na 10% iznosa.

Koje su sankcije za fizičke osobe koja ne prijave dohodak od iznajmljivanja ili ne plate odgovarajući porez? Možete li navesti primjere najčešćih prekršaja i sankcija koje su izrečene u takvim slučajevima?

- Nepoštivanje odredbi Zakona o porezu na dohodak. Od 300 do 3.000 KM su kazne. Ako prijave manju poreznu obavezu nego što ona stvarno jeste, idu kazne. Federalne i kantonalne inspekcije prate ovakve situacije na terenu.

Stan na dan

Izdavanje po principu "stan na dan" postaje sve popularnije među iznajmljivačima zbog kratkoročnog najma i većeg dohotka u odnosu na klasično iznajmljivanje na duže vremensko razdoblje. Mora li se ova djelatnost obvezno registrirati kod nadležnog organa ili kod Porezne uprave FBiH i koje su procedure za to?

- Rješenje o ispunjavanu uvjeta za kategorizaciju u domaćinstvu je obveza prije dolaska u Poreznu upravu i iznajmljivač mora imati to rješenje, i na osnovu toga propisana je obveza prijave i plaćanja poreza.

Česte su situacije izdavanja stanova na dan "na crno". Kome građani mogu prijaviti iznajmljivanje apartmana ili stana na dan za koje sumnjaju kako nije legalno i prijavljeno Poreznoj upravi i drugim nadležnim organima?

- Porezna uprava omogućila je da sva saznanja za nepoštovanje propisa i građani mogu putem e-maila prijaviti Poreznoj upravi i na telefon. Sve podatke imate na stranici Porezne uprave. Pratimo tko nudi putem online servisa, tko nudi stanove na dan, i mi dobijamo informacije. U manjim mjestima je to lakše otkriti. Imamo Odjel koji to prati. U prosjeku imamo oko 4.000 prijava od iznamjivanja prostora, radnika na crno. Svake godine je veći broj prijava. Budi se svijest kod ljudi, "ako plaćam ja, neka plaćaju i drugi."

Izvor: Forbes BiH
Prilagodba: Manager.ba