Meksiko oživljava više od stotinu godina staru željezničku infrastrukturu Tehuantapečke prevlake kako bi poslužila kao alternativa Pnamskom kanalu i donijela gospodarski razvoj siromašnim provincijama.
Međuoceanski koridor prevlakom Tehuantepec (CIIT) u Meksiku veliki je infrastrukturni projekt koji na jugu zemlje oživljava napuštenu željezničku infrastrukturu i modernizira luke, a uz prugu se gradi 10 industrijskih parkova. Ulaganjem u ovaj mega Meksiko želi konkurirati Panamskom kanalu, smanjiti razlike u razvijenosti među regijama i zaustaviti odljev stanovništva prema sjevernoj granici i SAD.
Koridor je glavni gospodarski projekt bivšeg predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora, koji je vodio zemlju od 2018. do prošle godine, kada je na lipanjskim izborima pobijedila njegova nasljednica iz iste stranke Claudia Sheinbaum.
Osim gospodarskog razvoja siromašnijih južnih provincija Meksika, projekt bi mogao poslužiti kao alternativa ili dopuna Panamskom kanalu, koji povezuje Atlantski ocean s Tihim i kroz koji prolazi 5% svjetske trgovine i 40% američkog kontejnerskog prometa.
Više od stotinu godina star kanal s svojim sustavom brana, koje ogromne teretne brodove podižu do umjetnog jezera Gatun, zbog niskog vodostaja jezera posljednjih godina suočava se s ograničenjem kapaciteta koje uzrokuje gužve na obje strane kanala, a povećava troškove prijevoza – bilo zbog visokih pristojbi, čekanja na prijelaz, putovanja oko Južne Amerike ili milijunskih dodatnih taksi za preskakanje reda.
S druge, za gospodarski koridor, koji bi prema pisanju Wall Street Journala trebao koštati 7,5 milijardi dolara, predviđa se kako će imati i negativne učinke na okoliš, navodi agencija meksičke mornarice koja vodi projekt.
Obnova željeznice
Središnji dio koridora je željeznička poveznica između luka Coatzacoalcos u saveznoj državi Veracruz na Meksičkom zaljevu i Salina Cruz u saveznoj državi Oaxaca na pacifičkoj obali. Željeznica kroz prevlaku tehuantapec izgrađena je 1907. godine (tada između Salina Cruza i luke Veracruz) i bila je nekoliko godina uspješna u prijevozu robe između oceana. Međutim, 1914. godine većinu prometa preusmjerio je Panamski kanal, a dodatno usporila meksička revolucija između 1910. i 1920. godine.
Uz rast obujma trgovine na Tihom oceanu – što se očituje i u sve većim teretnim brodovima u Panamskom kanalu – otvara se prilika za obnovu meksičke međuoceanske poveznice, koja bi mogla biti jeftinija i brža od kanala. Zbog pretovara tereta na vlakove, sam prijelaz (15 sati s pretovarom) i dalje ne bi bio kraći od prijelaza Panamskog kanala (8-10 sati), ali ako uzmemo u obzir kako brodovi na prijelaz u Panami čekaju i do dva tjedna, meksička alternativa bila bi manje vremenski zahtjevna.
Istodobno se pristojbe i troškovi rezervacija za prijelaz Panamskog kanala stalno povećavaju. To je već izazvalo bijes novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izjavio kako bi SAD trebale ponovno preuzeti kontrolu nad kanalom. Željeznički prijevoz u Meksiku bio bi zbog tih poskupljenja jeftinija opcija, unatoč manjem pretovaru.
Pod López Obradorom 2020. godine obnovljene su tri željezničke pruge preko prevlake (linije Z, FA i K), koje bi s oko 1.200 kilometara pruga povezuju savezne države u tom području i integriraju ih u nacionalnu željezničku mrežu.
Kašnjenja u gradnji
Glavna linija Z, koja sa svojih 300 kilometara povezuje Coatzacoalcos i Salino Cruz, već je otvorena za putnički promet, dok robni promet i dalje čeka završetak radova na infrastrukturi u obje luke.
Pruga FA povezuje Coatzacoalcos s gradom Palenque u saveznoj državi Chiapas, odakle se povezuje s Mayanskom željeznicom (Tren Maya), koja povezuje poluotok Yucatán, uključujući popularno turističko odredište Cancun. Mayanska željeznica bila je još jedan mega projekt prethodnog meksičkog predsjednika, a otvorena je već više od godinu dana. Posljednje dvije sekcije mreže nova je predsjednica otvorila u prosincu.
U planovima je dodatna pruga do luke Dos Bocas u saveznoj državi Tabasco, gdje se nalazi rafinerija Olmeca. Još nedovršena linija K povezivat će grad Ixtepec u Oaxaci s gradom Cuidad Hidalgo u Chiapasu, blizu granice s Gvatemalom.
Koridor će imati manji kapacitet od Panamskog kanala. Kroz Panamski kanal godišnje prolazi roba u vrijednosti od 270 milijardi dolara, prema podacima Bloomberga, kroz Tehuantepečki koridor moglo bi proći – barem prema trenutnim planovima – samo 13 milijardi dolara robe, odnosno 5% posto panamskog prometa. To znači kako će koridor više nadopunjavati nego zamijeniti primarnu pomorsku rutu između Azije i istočne obale SAD-a.
Industrijski parkovi i plinovod
Željeznički koridor trebao bi regiji donijeti gospodarski rast s 10 industrijskih parkova koji se razvijaju uz željeznicu, a u koje će vlada s poreznim olakšicama nastojati privući strane investicije. Vlasti planiraju kako će mnoge svjetske korporacije uspostaviti proizvodne pogone u tim parkovima, gdje će preraditi ili proizvoditi neke vrste proizvoda na putu do krajnjih tržišta.
Posebno računaju na elektroniku, farmaceutiku, poluvodiče, automobilsku i naftnu industriju. U okviru projekta također se nadograđuje postojeća rafinerija u Salini Cruz i gradi autoceste u blizini luka.
Industrijske parkove napajat će prirodni plin, koji će u regiju dolaziti novim plinovodom iz američkog Teksasa do Coatzacoalcosa, odakle će dalje biti transportiran do Saline Cruza. U pacifičkoj luci bit će izgrađen novi terminal za izvoz ukapljenog plina (LNG) u Aziju, gdje su veće uvoznice Kina, Japan i Južna Koreja.
Nejednak razvoj
Meksiko je posljednjih godina jedno od najbrže rastućih gospodarstava koje privlači izravne investicije, među ostalim zbog procesa vraćanja proizvodnje bliže krajnjim tržištima (tzv. nearshoring). Ovaj je proces posebno ubrzala pandemija covida-19. Međutim, Meksiko raste već od 90-ih zbog blizine SAD-a, jer su 1994. godine potpisali sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA. U Trumpovom prvom mandatu taj sporazum zamijenjen je novim sporazumom o slobodnoj trgovini USMCA.
MEGAPROJEKTI
Irak gradi alternativu Sueskom kanalu
Međutim, razvoj je nejednak. U južnim saveznim državama, Oaxaca, Veracruz, Tabasco i Chiapas – bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji je nego u bogatijim sjevernim pokrajinama ili glavnom gradu Ciudad de Mexico, osobito u Oaxaci i Chiapasu.
Meksički BDP po stanovniku, prilagođen prema paritetu kupovne moći (PPP), iznosi nešto više od 25 tisuća dolara, pokazuju podaci Svjetske banke, dok BDP po stanovniku u Oaxaci i Chiapasu iznosi ispod 10 tisuća dolara, prema podacima OECD-a.
Rješenje za migracije na sjeveru je u razvoju juga
U lipnju prošle godine predstavnici vlade predstavili su projekt američkoj vladi i predstavnicima gospodarstva. Tvrde kako je projekt ključan za stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast u siromašnijim južnim provincijama Meksika, te kako cilja na glavne uzroke migracija u SAD, jer bi stanovnicima omogućio bolje životne uvjete i prilike kod kuće.
"Rješenje za migracije na sjevernoj granici je u razvoju juga", izjavila je tadašnja meksička ministrica vanjskih poslova Alicia Bárcena, koja u novoj vladi zauzima mjesto ministrice za okoliš i prirodne resurse.
Za vrijeme administracije Joea Bidena broj zabilježenih ilegalnih prijelaza granice s Meksikom dostigao je rekordne razine. Na više od tri tisuće kilometara duge granice bilo ih je oko osam milijuna. Najčešće su u posljednjoj godini granicu prelazili upravo meksički migranti.
Razvoj ili ekološka katastrofa?
Većina stanovnika saveznih država Veracruz i Oaxaca su domoroci, među kojima mnogi žive ispod praga siromaštva. Kako je u listopadu prošle godine izvijestio neprofitni Pulitzer Center, domoroci su bili isključeni iz projekta, a lokalni aktivisti upozoravaju na uništavanje biološki raznolikih ekosustava.
Gubitak biološke raznolikosti priznaje i javna agencija koja pod okriljem meksičke mornarice vodi projekt CIIT. Dokument koji je pribavio Pulitzer Center na pet stranica opisuje kako će intervencija smanjiti populaciju mnogih životinjskih vrsta, onečistiti vodu i tlo te smanjiti plodnost zemlje. Vlada je, međutim, u istom izvješću zaključila kako je obim utjecaja na okoliš teško odrediti, a ekološke analize bit će provedene za pojedinačne projekte, a ne cijeli koridor.
Regija je bogata vodom, koja je u drugim dijelovima Meksika, poput glavnog grada, oskudna. Izgradnja željeznica i industrijskih parkova mogla bi dovesti do onečišćenja vodnih izvora zbog odlaganja građevinskog materijala. Projektanti su industrijske parkove ulagačima predstavili kao opskrbljene strujom, plinom i vodom, ali dosad nije bilo istraživanja koja bi procijenila koliko će ti parkovi trošiti vode.
Obnova linije K, međutim, zahvatila je riblji život domorodaca u Oaxaci i posjekla više od 11 tisuća stabala u Chiapasu. Plinovod, koji će prolaziti morskim dnom Meksičkog zaljeva, predstavlja prijetnju koraljnom ekosustavu uz Veracruz. Kao što to već pokazuje postojeća industrija u regiji, osobito prerada nafte u naftni koks, dodatna industrijalizacija negativno bi utjecala na kvalitetu zraka zbog emisije plina i prašinskih čestica, još piše Pulitzer Center.
Izvor: Forbes Slovenija
Prijevod i prilagodba: Manager.ba
