SAVJETI
Kako napisati knjigu u manje od 90 dana i bez prethodnog iskustva? (4. dio)
Manager.ba/markozupanic.hr 03 rujna, 2019
Izvor fotografije:
markozupanic.hr

Želiš napisati vlastitu knjigu, roman ili pripovijetku? Zanima te kako napisati knjigu u manje od 90 dana? Pitaš se da li totalni amater može napisati kvalitetnu knjigu? Trebaš savjet oko stila pisanja koji će privući čitatelje? Interesira te kako objaviti knjigu i može li pisanje knjiga donijeti zaradu?

POGLEDAJTE JOŠ: Kako napisati knjigu u manje od 90 dana i bez prethodnog iskustva? (3. dio)

Koja tehnika pisanja donosi uspjeh?

U ovom odlomku objasniti ću tehnički dio priče oko toga kako napisati knjigu.

Dakle, nabrojati ću nekoliko stvari koje treba izbjegavati prilikom pisanja, ali i nekoliko koje bi trebalo prakticirati ako želiš napisati kvalitetnu knjigu.

Iako sam prethodno spomenuo kako svaki autor treba imati svoj stil pisanja, pametno je držati se nekih načela koja u globalu odgovaraju čitateljima.

Ako se toga ne pridržavaš, velika je vjerojatnost da će čitatelj izgubiti volju za čitanjem, a samim time će i knjiga biti etiketirana kao loša.

Evo konkretnih tehničkih odgovora na pitanje kako napisati knjigu:

 

Knjigu nemoj započeti opisom vremena

Čitatelji ne vole opise, općenito. Jako je loša ideja započeti knjigu opisom vremena u kojem se radnja događa.

Najbolja taktika je ubaciti čitatelja izravno u središte zbivanja. Dakle, ako planiraš knjigu započeti velikim opisom, izbjegni to u širokom luku.

Opisom ćeš vrlo vjerojatno uništiti knjigu i želju za daljnjim čitanjem.

 

Nemoj upotrebljavati priloge

Jednostavnost, jednostavnost i jednostavnost.

Kvaliteta knjige očituje se u tome koliko je autor vješt prenijeti atraktivnu radnju u što jednostavnijem obliku do čitatelja.

Dakle, čitatelj ne želi duge opise i nepotrebne riječi i rečenice – želi samo suštinu i kvalitetnu radnju.

Izbjegavaj priloge što je više moguće jer na taj način ćeš napraviti kvalitetno štivo koje će ljudi rado čitati.

 

Izbjegavaj prologe

Čitatelji ne vole prologe, jer su uglavnom dosadni i ne stvaraju neko uzbuđenje čitatelju.

Najviše štete tvojoj knjizi može donijeti prolog koji dolazi nakon uvoda, odnosno nakon uvodne riječi autora.

Ako možeš bez prologa, izbjegavaj ih.

 

Pojednostavi razvoj dijaloga

Iskusni autori slažu se oko toga da je potrebno dijalog potaknuti na što jednostavniji način.

To znači da je za razvoj dijaloga dovoljno koristiti glagol ‘rekao je’, a sve ostale glagole potrebno je eliminirati.

Izazivanje osjećaja i raspoloženja mora se postići samim dijalogom, a ne glagolima koji razvijaju dijalog.

Dakle, ‘rekao je’ je sasvim dovoljan u cijeloj knjizi.

 

Nemoj koristiti uskličnike

Svježi autori čest znaju upasti u zamku učestalog korištenja uskličnika.

Naime, smatraju kako će uskličnicima naglasiti neku radnju i tako još dodatno zainteresirati čitatelja za čitanje.

Nažalost, prečesto korištenje uskličnika nema svoju svrhu i potrebno je izbjegavati uskličnike tijekom pisanje knjige.

Neki autori kažu kako je dopušteno koristiti maksimalno 2-3 uskličnika na 100.000 napisanih riječi.

 

Izbjegavaj regionalni dijalekt

Možda ti ideja pisanja na regionalnom dijalektu zvuči super, no moraš se zapitati nekoliko stvari: da li svi čitatelji razumiju riječi iz dijalekta, koliko ljudi priča dijalektom kojim želiš pisati, kako će korištenje dijalekta utjecati na ostatak tvoje knjige?

Nakon što odgovoriš na ova pitanja, biti će ti jasno kako je bolja solucija ne pisati na dijalektu.

Dakle, koristi dijalekt štedljivo (ili ga uopće nemoj koristiti).

 

Čitatelje drži u neizvjesnosti

Sjajna taktika koja je ključ svake uspješne knjige. Kroz cijelu knjigu koju pišeš moraš održavati razinu neizvjesnosti na maksimumu.

To znači, da ni u jednom trenutku ne smiješ zalutati u radnju koja korisniku neće biti zanimljiva.

Svaka nova rečenica mora poticati neizvjesnost i mora probuditi u čitatelju želju da okrene novu stranicu i pročita novi odlomak.

 

Izbjegavaj detaljne opise likova

Ako želiš održati neizvjesnost u knjizi konstantno na zavidnoj razini, moraš izbjegavati detaljne opise.

Prije svega, nije pametno raditi detaljne opise likova jer na taj način smanjuješ razinu napetosti, ali i kompliciraš sebi život.

Ako u nekom dijelu knjige napraviš detaljan opis lika onda se pojavljuje problem što kasnije u svakom trenutku moraš znati kako taj lik izgleda i što ga karakterizira.

Ako imaš jednog ili dva lika to je i izvedivo, no ako je u knjizi više likova onda je stvar jako komplicirana.

 

Nemoj opisivati detalje prostora

Čitatelje ne zanima kako je izgledala spavača soba nekog od likova u knjizi, osim ako se to direktno ne odnosi na radnju knjige.

Dakle, ako je ta spavača soba opremljena spravama za nadzor susjedove kuće, a lik je detektiv – onda je opravdano opisati ukratko kako izgleda spavača soba.

No, ako ta soba ne služi za špijuniranje najbolje je ne ulaziti u opisivanje detalja. Još jednom ponavljam, sve što ne treba opisivati – nemoj opisivati.

 

Izbaci sve što čitatelji inače preskaču

Ako voliš čitati knjige, onda vrlo vjerojatno znaš kako ti neki dijelovi knjiga nisu interesantni i kako ih želiš preskočiti.

Neki ih preskaču, neki ne. No, činjenica je da knjige imaju nezanimljive dijelove, koje bi bilo poželjno da je autor eliminirao kada je pisao knjigu.

Preporuka je da iz knjige izbrišeš sve dijelove koji ti nisu zanimljivi, jer zasigurno će biti još manje zanimljivi čitatelju.

Posebno se to odnosi na dugačke opise kako likova, tako i prostora, ali i na nepotrebno vračanje radnje u prošlost.

 

Napravi sjajan uvod u knjigu

Početak knjige je od iznimne važnosti za želju čitatelja da nastavi s čitanjem.

Naime, ako zabrljaš na početku knjige, lako je moguće da će čitatelj odlučiti zatvoriti knjigu i nikada je ne pročitati.

Najbolje je čitatelja odmah na početku ubaciti u središte zbivanja. Idealno, treba na početku pred čitatelja staviti neku stresnu radnju (dijalog) koji će potaknuti znatiželju za daljnjim čitanjem.

 

Piši što više glagola

Činjenica je da su glagoli pokretači radnje u knjizi. Zbog toga, potrebno se fokusirati upravo na glagole i na taj način razvijati što dramatičniju i kvalitetniju radnju.

Sve ostale riječi poput imenica, pridjeva, priloga, mogu u velikoj biti izostavljene i neće umanjiti vrijednost teksta.

Što više glagola imaš u knjizi, to znači da će biti i više radnje, a samim time i znatiželje čitatelja te zadovoljstva knjigom.

 

Piši tekst jednostavno i razumljivo

Već sam iznad spomenuo kako je jednostavnost u današnje vrijeme jedan od ključnih parametara za kvalitetu knjige.

Čitatelji žele priču ispričanu na što jednostavniji, dramatičniji način, bez puno nepotrebnog opisivanja i nabrajanja.

Ako želiš to ostvariti, bilo bi dobro raditi što kraće rečenice – jednostavne i lako razumljive.

Također, pametno je izbjegavati nepotrebne zareze, jer oni samo ometaju korisnika u čitanju.

 

Smanji subjektivnost u tekstu

Iako stvaraš svoju knjigu, pametno je izbaciti subjektivnost iz teksta. Naime, čitatelj sam želi odlučiti tko je pozitivac, a tko negativac u knjizi.

Ne želi da mu ti namećeš svoje stavove prema radnji i likovima u knjizi.

Važno je smanjiti subjektivnost u knjizi, bez obzira što je to tvoja knjiga i imaš određenu simpatiju prema likovima u nastajanju.

 

Napravi likove što sličnije stvarnim ljudima

Jedna vrlo zanimljiva ideja za koju se zalažu mnogi autori i koja prema svemu sudeći može doprinijeti popularnosti određene knjige.

Kada gradiš likove za svoju knjigu, moraš im ugraditi što više stvarnih osobina koje imaju ljudi oko tebe.

Pokušaj likove u knjizi napraviti što sličnije stvarnim ljudima, pridodajući im dobre i loše osobine.

Sve u čemu se čitatelj može na bilo koji način poistovjetiti s likom je svakako pomak u pozitivnom smjeru za uspjeh knjige.

 

Marko Županić/markozupanic.hr