Svi poznajemo mit kako je poželjno biti radoholičar - to je vrlina, ali ovisi kako gledate na to i što za vas predstavlja posao.

Ako zbog radnih obveza zapostavljate sebe, svoje zdravlje i blagostanje, te bitne privatne trenutke - uključujući one s obitelji i prijateljima, onda bi definitivno trebali preispitati tu svoju naviku, ili "vrlinu".

"Radi veoma naporno" je fraza koja se često nosi kao orden u današnjem društvu, koje se brzo razvija i "melje". To je preduvjet i neosporna realnost za mnoge pojedince koji teže uspjehu. Međutim, ispod površine ambicije i posvećenosti, krije se potencijalna prijetnja našem najvitalnijem organu - srcu.

Pritisak na fizičko zdravlje

Zahtjevi nemilosrdnog radnog režima i užurbanog načina života mogu izazvati značajan pritisak na kardiovaskularni sustav, što može dovesti do štetnih posljedica po zdravlje srca.

U eri, u kojoj se profesionalna dostignuća i napredak u karijeri visoko cijene, pritisak za postizanjem uspjeha može biti ogroman. Upravo ova neravnoteža - između stresa na poslu i brige o sebi - može povećati rizik od srčanih problema.

Jedan od primarnih načina na koji prekomjerni rad utiče na srce je povećanje razine stresa.

Prekomjerni rad može dovesti do kroničnog stresa, izazivajući oslobađanje hormona stresa kortizola i adrenalina. Produžena izloženost ovim hormonima može povisiti krvni tlak i razinu kolesterola, a oba su faktori rizika za srčana oboljenja.

Brisanje granica uvećava rizik

Važno je imati stabilnu ravnotežu između posla i privatnog života, kako razine stresa ne bi prešle "prag", jer to može dovesti do dugoročnih rizika za srce.

Ako radite od ranog jutra do kasnog poslijepodneva ili večeri, zapravo nemate nimalo vremena posvetiti se sebi: fizičkoj aktivnosti ili nekoj drugoj aktivnosti (zabava, druženje, opuštanje). Ako neprekidno sjedite, taj stil je usko vezan za gojaznost, pa i dijabetes, kardiovaskularna oboljenja.

Kada radni zahtjevi ograničavaju vašu mogućnost bavljenja redovnom fizičkom aktivnošću, to može izazvati niz problema vezanih za srce.

Često nemilosrdni tempo posla može utjecati i na izbor ishrane, što onda dovodi do stvaranja loših navika. Brzo i lako spremljene, uglavnom nezdrave opcije hrane - tip obroka "za ponjeti" ili dostave, mogu postati vaša norma.

Takva hrana je bogata kalorijama, nezdravim mastima i šećerima sa skoro zanemarljivim sadržajem proteina, vlakana ili zdravih ugljičnih hidrata. Ovi obrasci ishrane mogu doprinjeti gojaznosti i drugim problemima u vezi sa srcem.

Prekomjerni rad može poremetiti i nečije obrasce spavanja, što dovodi do neodgovarajućeg odmora za tijelo i um. Prema američkom CDC-u, "odrasli ljudi koji spavaju manje od sedam sati svake noći, češće imaju zdravstvene probleme, uključujući srčani udar, astmu i depresiju".

Dakle, odgovarajući i kvalitetan san je ključan za oporavak i optimalno funkcioniranje srca. Prekomjerni rad svakako može predstavljati prepreku zdravoj funkciji našeg najvitalnijeg organa.

Jasno je kako "brisanje" granica između posla i privatnog života, usljed pretjeranog rada, može poremetiti ravnotežu potrebnu za zdravo funkcioniranje srca. Kronična prezaposlenost ostavlja malo vremena za opuštanje, rekreaciju i kvalitetno provođenje vremena sa voljenima.

Ukratko, zanemarivanje svih navedenih aspekata može povećati rizik od srčanih bolesti.

Telegraf / Manager.ba