ZANIMLJIVOSTI
Ima li vlasnik firme, koje ode u stečaj, pravo na zdravstvenu zaštitu?
manager.ba/akta.ba BiH 18 svibnja, 2021
Izvor fotografije:
akta.ba

Broj novoosnovanih firmi u ovoj godini jedan je od pokazatelja da ljudi, bez obzira na epidemiološku situaciju, pokušavaju normalno da rade koliko god je to moguće.

 

Razlozi radi kojih firme odlaze u stečaj su mnogobrojni. Prema podacima Općinskog suda u Sarajevu u prošloj, 2020. godini,  na području Kantona Sarajevo registrovan je 691 novi poslovni subjekt. Međutim, u odnosu na 2019. godinu to je 150 firmi manje, kada je registriran 841 privredni subjekt, a o čemu je Akta ranije pisala

Broj novoosnovanih firmi u ovoj godini jedan je od pokazatelja da ljudi, bez obzira na epidemiološku situaciju, pokušavaju normalno da rade koliko god je to moguće.

Međutim, kada govorimo o broju onih koji su zatvorili svoje djelatnosti, broj nije zanemariv ni najmanje.

Čak 195 poslovnih subjekata u Kantonu Sarajevo brisano je iz Registra, uz  napomenu da se brisanje poslovnih subjekata vrši na osnovu rješenja o zaključenju likvidacionog ili stečajnog postupka, a što radi Privredno odjeljenje ovog Suda.

Nakon nekoliko upita našoj redakciji, a od strane privrednika, pokušali smo istražiti kakva prava ima vlasnik firme koja ode u stečaj, da li ima pravo biti na evidenciji nezaposlenih, gubi li zdravstvenu zaštitu, i tako dalje, a u skladu s novim Prijedlogom Zakona o stečaju.

"Prebacujući" nas s institucije na instituciju, odnosno ministarstva, konkretan odgovor nismo dobili.  

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su nam kazali da ovo pitanje regulisano Programom mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla.

"Navedenim Programom je, između ostalog, propisano da u slučaju stečaja ili likvidacije stečajni upravnik, odnosno likvidator kantonalnoj službi za zapošljavanje dostavlja spisak zaposlenika koji su ostali bez posla. Programom su propisane i mjere podrške. Ovim Programom je propisano da zahtjev za ostvarivanje mjera podrške iz ovog Programa mogu podnijeti poslodavac ili zaposlenici na koje se ovaj Program odnosi ukoliko to nije učinio poslodavac. Također je propisano da će kantonalne službe za zapošljavanje utvrditi bliže uvjete i kriterije za podršku zaposlenicima u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog programa u "Službenim novinama Federacije BiH". Pored toga, ovim Programom je propisano da će služba za zapošljavanje osobama kojima je radni odnos prestao po jednom od osnova i koje su obuhvaćene mjerama za socijalno zbrinjavanje po ovom Programu pružiti blagovremeno sve neophodne informacije i dati uputstva oko ostvarivanja prava po osnovu ovog Programa", rekli su nam, te dodali da više o ovom pitanju može znati Federalno ministarstvo pravde. 

A, evo i koji smo odgovor iz pomenutog ministarstva dobili: 

"Prijedlogom Zakona o stečaju predviđeno je prvenstveno da se njime uređuju predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na temelju stečajnog plana te međunarodni stečaj. Stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud provodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika da bi se osiguralo grupno i srazmjerno namirenje svih njegovih povjeritelja", poručili su. 

Isto pitanje smo uputili i Federalnom zavodu za penziono osiguranje. Od njih smo dobili kratak odgovor da nisu nadležni te da kontaktiramo Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku. 

Inače, a nevezano za problematiku ovog članka, u novom Zakonu o stečajnom postupku u Federaciji BiH, koji je nedavno potvrdio Dom naroda FBiH, nije jasno naznačeno šta sa preduzećem u kojem se stečajni postupak ne provede u dvije godine, koliko je utvrđeni zakonski rok, jer nisu predviđene sankcije, ali ipak sagovornici iz ove oblasti kažu da je bolji nego raniji.

Na manjkavosti su upozoravali ekonomsko-socijalni partneri Vlade Federacije BiH, a nije ih uvažila ni Vlada, a ni oba doma Parlamenta Federacije.

Stečaj uglavnom znači da šanse naplate duga postaju izuzetno male.