Diljem svijeta 14. veljače obilježava se Dan zaljubljenih, praznik koji slavi ljubav i naklonost među ljudima. Iako danas mahom simbolizira razmjenu poklona i romantičnih poruka, korijeni ovog praznika sežu daleko u prošlost, isprepletani drevnim rimskim običajima, kršćanskom tradicijom i srednjovjekovnim vjerovanjima. 

Povijesni podaci 

Povijesni podaci nisu sasvim jasni, ali poznato je kako su postojala najmanje tri sveca po imenu Valentin. Jedna od najpoznatijih priča govori o svećeniku koji je u Rimu, tijekom 3. stoljeća, tajno vjenčavao mlade parove, unatoč zabrani cara Klaudija II. Smatrajući kako su neoženjeni vojnici bolji borci, car je zabranio brakove kako bi ojačao svoju vojsku. Kada su Valentinu vlasti ušle u trag, pogubljen je zbog kršenja careve zapovijedi.

Druga priča govori o Svetom Valentinu, biskupu iz Ternija, koji je stradao pod istom vladavinom i na sličan način. Jedna od priča tvrdi kako je Valentin bio kršćanin koji je pomagao vjernicima pobjeći iz rimskih tamnica, a u zatvoru je poslao prvu ljubavnu poruku – djevojci u koju se zaljubio. Njegova poruka, potpisana sa "Od tvog Valentina," postala je inspiracija za današnje ljubavne čestitke.

Veza s drevnim običajima

Iako se Dan zaljubljenih danas doživljava kao isključivo romantičan praznik, njegovi korijeni povezani su i sa starorimskim festivalom plodnosti – Lupercalijom. Ovaj obred, posvećen bogu Faunu i legendarnim utemeljiteljima Rima, održavao se sredinom veljače. Svećenici bi žrtvovali životinje, a zatim koristili njihove kože kako bi simbolično dodirnuli mlade žene, uvjerene kako će im to donijeti plodnost i sreću u ljubavi.

Kada je kršćanstvo postalo dominantno, papa Gelasije je krajem 5. stoljeća ukinuo ovaj poganski festival i uveo Dan Svetog Valentina kao njegovu zamjenu.

U srednjem vijeku, u Engleskoj i Francuskoj, širilo se vjerovanje kako ptice počinju sezonu parenja baš u veljači, što je učvrstilo simboliku veljače kao razdoblja ljubavi. Engleski pjesnik Geoffrey Chaucer prvi je zapisao povezanost Svetog Valentina i romantike u svojoj pjesmi Parlament ptica iz 1375. godine, nagovještavajući kako je to dan kada ptice biraju svoje partnere.

U 15. stoljeću pojavile su se prve zapisane ljubavne poruke, a najstarija sačuvana čestitka za Valentinovo potiče iz 1415. godine, kada je vojvoda od Orleansa iz londonskog Towera poslao ljubavno pismo svojoj ženi. Kralj Henrik V je, kako se vjeruje, unajmio pjesnika koji je napisao ljubavnu poruku za njegovu buduću suprugu Katarinu Valois.

Kupidon – nezaobilazni simbol ljubavi

Simbol Dana zaljubljenih, Kupidon, mali anđeo s lukom i strijelama, vodi podrijetlo iz antičkih mitova. U grčkoj mitologiji, Eros, bog ljubavi, imao je moć zlatnim strijelama izazvati zaljubljenost, a olovnim – odbojnost.

Iako je u ranim pričama prikazivan kao moćan i ozbiljan bog, kasnije je postao simbol nestašnog dječaka koji iz potaje pogađa srca ljudi i spaja ih u ljubavi. Taj romantični prikaz Kupidona opstao je  do danas, pa se često pojavljuje na čestitkama i ukrasima posvećenim Danu zaljubljenih.

Od rukom pisanih poruka do masovne proizvodnje čestitki

U Engleskoj se Dan zaljubljenih proširio u 17. stoljeću, a u 18. je postalo uobičajeno da ljudi različitih staleža razmjenjuju male znakove pažnje i rukom pisane poruke.

Amerikanci su početkom 18. stoljeća počeli praviti ručno izrađene valentinovske čestitke, ali je pravi preokret nastao 1840-ih, kada je Ester Hauland pokrenula prvu masovnu proizvodnju čestitki. Njene kreacije, ukrašene čipkom i trakama, postavile su temelje za industriju koja i danas ostvaruje ogromne brojke.

Prema podacima Hallmarka, danas se diljem svijeta pošalje oko 145 milijuna valentinovskih čestitki svake godine, što ovaj praznik svrstava odmah iza Božića po broju poslanih poruka.

Možemo ga smatrati danom romantičnih gesta, marketinškim fenomenom ili starom tradicijom koja je evoluirala, svejedno, Dan zaljubljenih opstao je stoljećima i prilagođavao se promjenama društva. Iako se način na koji slavimo ljubav mijenja, suština ostaje ista – potreba voljenima pokazati koliko nam znače.

BizLife | Manager.ba