GUARDIAN O BIH
Energija i pozitivnost mladih – pozitivna budućnost zemlje
Manager BiH 26 veljače, 2023

“Turizam nam može dati nadu: Zapanjujući krajolik i prekrasni gradovi Bosne i Hercegovine” naslov je putopisa britanskog Guardiana o putovanju kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz priču Jane Dunford, koja priču o našoj zemlji počinje s planine Cincar.


“Dok se naš džip penje uz brdo, vidimo ih kako se okupljaju oko obližnjeg izvora, piju, pasu, bore se. Pred nama se prostire prostrana visoravan Kruzi, oivičena podnožjem planine Cincar, neukroćenog krajolika šikare i krša u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini”.

Dunford objašnjava kako su desetine konja, koji su nekad korišteni za poljoprivredu i transport, pušteni na slobodu prije više od 50 godina i zamijenjeni strojevima. Danas ih ima preko 700, a žive u planinama visoko iznad Livna. “To je čaroban prizor i još jedno iznenađenje na mojoj turneji”.

foto: Aleksandra Vižin


Sarajevske ulice koje podsjećaju na Istanbul i Beč

 

Dundorf je putovanje započela dva dana ranije u Sarajevu, kojeg je opisala kao “mjesto u koje je nagurano toliko historije, ljepote i slomljenog srca da vam se može zavrtjeti u glavi”.

Ne propušta spomenuti ni ratne užase koji su obilježili rane 90-te godine prošlog stoljeća i najdužu opsadu jednog grada u modernoj pocijesti ratovanja.

“Obilazimo ulice s Muhamedom, koji je imao 10 godina kada je izbio rat. Ističe "sarajevsku ružu", tragove minobacačkih granata na trotoaru obojene crvenom bojom na mjestu gdje je 36 ljudi poginulo u redu za kruh, te govori o podrumskim učionicama i izbjegavanju snajperskih metaka. Posjećujemo Tunel nade – jedinu vezu opkoljenog Sarajeva s vanjskim svijetom tokom više od tri godine – i stojimo na mjestu gdje su nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga ubijeni 1914. godine, što je izazvalo izbijanje Prvog svjetskog rata”, navodi se u tekstu.

Međutim, ističe autorica, lutajući ulicama popločanim kaldrmom, pored džamija, katoličkih i pravoslavnih crkava i sinagoga, koje malo podsjećaju na Istanbul i na Beč, te kasnije ispijajući koktele u nekom od barova, “tama prošlosti čini se vrlo daleko”.

Večer provodi u domu u starom dijelu grada, gdje kuša neke od specijaliteta bh. kuhinje – uključujući nezaobilazne pite i taranu.

Domaćini, Mersiha i Mustafa, koji drže čsate kuhanja bosanske kuhinje, polažu nadu u turizam, kako ne bi morali napustiti zemlju i tražiti bolju budućnost u inozemstvu.

Avantura se nastavlja na planinama koje okružuju glavni grad BiH.

“Sarajevo je okruženo planinama i vozimo se kroz nevjerovatne krajolike nakon što smo krenuli sljedeći dan. Više od 65 posto zemlje još uvijek je pod šumom i neprestano me obasipaju pogledi na padine prekrivene drvećem, duboke klance, divlje rijeke i slapove”, navodi se u opisu krajolika.


 

Grad Jajce, a onda na jug

 

Opisujući grad, Dunford ga naziva “slikovito Jajce”, i dodaje kako se radi o malom gradiću okruženom zidinama, koji je udaljen stotinjak milja od glavnog grada.

“U srcu ima vodopad visok 22 metra. Drevna prijestolnica bosanskih kraljeva, s utvrdom, katakombama i multietničkim stanovništvom, bila je i rodno mjesto Savezne Republike Jugoslavije, formirane tokom Drugog svjetskog rata, a gradski Muzej AVNOJ-a nudi fascinantan uvid u historiju 20. stoljeća”, navodi autorica, i dodaje kako u Jajcu odsjeda van grada, na Plivskom jezeru kojeg krase mlinovi iz srednjeg vijeka.

A onda je uslijedila posjeta Mostaru, u Hercegovini, za kojeg se navodi da je jedno je od najposjećenijih mjesta u zemlji, poznat po kamenom mostu iz Osmanskog perioda i “bajkovitoj maurskoj arhitekturi”.

“U blizini se ima šta vidjeti. Blagajska tekija, zadivljujući sufijski derviški samostan iz 15. stoljeća ispod litica na rijeci Buni, nalazi se na kratkoj vožnji od Mostara. Nešto južnije je Stolac, najstariji grad u zemlji. Zaustavljamo se u šetnji uz rijeku, jedemo kolač od smokava i meda na malenom glavnom trgu i penjemo se do Vidoške tvrđave, gdje se nalaze ruševine i prekrasan pogled”, zadivljeno opisuje Dunford.

Ističe kako se radi o vinskoj zemlji, te kako je nedavno pokrenuta Hercegovačka vinska cesta, sa više od 30 vinarija različitih veličina, s mjestima za boravak od kampova do luksuznih hotela.

Dodaje, kako je u planu i nova Staza sira i meda, koja bi uključivala i posjete pčelarima.

“Tradicionalni zanatlije, kao što su obućari u Glamoču, također se podržavaju bespovratnim sredstvima kako bi oživjeli svoj zanat i, nadamo se, privukli i turiste. Više od 20 novih iskustava je u pripremi za 2023. godinu”, dodaje.

Navodeći detalje jedinstvene turističke ponude, spominje vožnju kajakom i rafting, planinarenje i penjanje po stijenama, a rafting Neretvom je probala i sama.

“Rijeka je prilično niska u listopadu, ali jurimo između visokih stjenovitih litica – djeca skaču u vodu, dok čaplje lete iznad nas”.

Posjeta Konjicu nije prošla bez posjete Titovom bunkeru.

“Upravo u tom krajoliku, nedaleko od grada, jugoslavenski komunistički vođa Tito izgradio je svoj tajni nuklearni bunker. Razmjeri i ludost projekta su zapanjujući; bilo je potrebno 26 godina da se dovrši i mogao je primiti 350 ljudi koji su živjeli šest mjeseci duboko pod zemljom. Lutamo kroz tunele, pokraj bivših kontrolnih soba i spavaćih soba”, piše autorica putopisa, i pojašnjava kako bunker sada služi i kao umjetnička galerija, sa savremenim djelima u svim medijima prikazanim u nadrealnom okruženju.

 

Energija i pozitivnost mladih – pozitivna budućnost zemlje

 

Prije povratka, put je još jednom vodi u Sarajevo, a dan iskorištava tako što isprobava jednu od turističkih atrakcija.

“Žičara nas vodi od starog grada do vrha Trebevića za nekoliko minuta. Ovdje su 1984. godine održane Zimske olimpijske igre, a mi hodamo dijelom napuštene staze za bob – korištene kao topnički položaj tokom rata u BiH, koja je sada puna šarenih grafita”.

Za kraj, Dunford opisuje utiske, ili barem one koji su se do tada “slegli”.

“Dok gledam dole u grad ispod sebe, ne mogu se oteti osjećaju da sam jedva zagrebala površinu ove složene zemlje. Politički sistem koji izaziva podjele ponekad može značiti da je napredak spor, ali svjedočeći energiji i pozitivnosti mladih ljudi koje sam upoznala i napornom radu koji se obavlja na terenu, sigurna sam da će održivi turizam imati pozitivnu ulogu u budućnost zemlje”.

N1 / Manager.ba

 

Povezani članci

1

Najnovije vijesti
Video
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce