Ulaganjem 100 milijuna maraka godišnje u mjere energetske efikanosti u BiH, bruto društveni proizvod (BDP) bi se mogao povećati za 370 milijuna KM, a što znači otvaranje 4.900 novih radnih mjesta.

Ovo su podaci USAID-a, odakle poručuju da je energetska efikasnost razvojna mogućnost cjelokupne privrede zemlje, a investicijski potencijal pet milijardi KM.

Ocijenjeno je da bi se potražnja za materijalima i opremom poput prozora mogla udvostručiti ili čak utrostručiti, a potražnja za fasadama bi se povećala za trećinu.

"Primjenom ovog modela i ulaganjem 100 milijuna KM godišnje, uštedjela bi se energija jednaka godišnjoj potrošnji 17.000 prosječnih domaćinstava, a došlo bi i do smanjenja emisije CO2 jednakog godišnjoj emisiji koju proizvede 19.000 vozila", navode iz USAID BiH.

Kako se dodaje, po trenutnoj dinamici investiranja u energetsku efikasnost od 10 milijuna godišnje, bit će nam potrebno 500 godina da dostignemo potencijal od pet milijardi KM.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da veoma posvećeno i predano rade na podizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu.

Podsjećaju da je Zakonom o uređenju prostora i građenju, te podzakonskim propisima, propisano da nakon 1. siječnja 2016. svaka nova zgrada čija je bruto građevinska površina veća od 200 kvadratnih metara, osim onih koje su izuzete odredbama zakona, mora imati energetski certifikat.

Tim certifikatom se dokazuje da zgrada ispunjava propisane minimalne uslove i da ima energetsku klasu za tu vrstu i namjenu zgrade.

Bez tog certifikata nema ni upotrebne dozvole, a propisane su i novčane kazne sudionicima u građenju ako ne primjenjuju odredbe koje se odnose na energetsku efikasnost u zgradarstvu.

Iz Ministarstva podsjećaju i da se postojeće zgrade u javnom sektoru rekonstruiraju radi povećanja energetske efikasnosti, a prvi takav projekt "Energetska efikasnost u Republici Srpskoj" je u završnoj fazi realizacije.

"Podsjećamo, sredstvima Svjetske banke u okviru ovog projekta do sada su rekonstruirana 32 objekta iz oblasti prosvjete i kulture i zdravstva, a očekujemo da uskoro započne i drugi projekt u ovoj oblasti, za šta je Ministarstvo, kao kontakt točka za Zeleni klimatski fond, osiguralolo bespovratna sredstva u iznosu od 17,3 milijuna USD za BiH, od čega je 50 posto za Republiku Srpsku", kažu iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za "Nezavisne".

U Centru za životnu sredinu Banjaluka smatraju da u BiH ima dosta prostora za unapređenje energetske efikasnosti u svim sektorima, od građevinarstva, proizvodnje energije, grijanja...

"Unapređenje energetske efikasnosti bi nam smanjilo potrebe za proizvodnjom novih količina energije, što bi dovelo do financijskih ušteda, smanjenja emisija, kao i očuvanja životne sredine", rekli su iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

I Amra Skramončin, stručni suradnik u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, smatra da u BiH još nije dovoljno razvijena svijest o primjeni mjera energetske efikasnosti.

"Međutim, u 2019, odnosno 2020. godini u BiH je planirana izrada državnog energetskog i klimatskog plana (National Energy and Climate Plan  NECP) u kome treba da budu postavljeni ciljevi dekarbonizacije do 2030. godine, sa vizijom do 2050. godine, i plan njihovog dostizanja", kaže Skramončinova, koja se nada da će se, kroz implementaciju NECPa, povećati primjena mjera energetske efikasnosti.

O mogućnostima koje BiH ima u oblasti energetske efikasnosti bit će riječi i sutra u Sarajevu, na konferenciji o obveznim shemama za energetsku efikasnost.

Iz USAID-a najavljuju da će se na panel diskusijama govoriti o obveznim shemama kao pokretaču rasta BDPa i obveznim shemama kao instrumentu zaštite životne sredine.