PITANJE STARO 60 GODINA
Crna Gora se sprema zatražiti dio kolača Hidroelektrana na Trebišnjici
Manager BiH 12 veljače, 2024

Crna gora nije sudjelovala u izgradnji sustava hidroelektrana na Trebišnjici, ali svoja prava traži jer je 18% površine današnjeg Bilećkog jezera u Crnoj Gori. 

 

Crna Gora će pokušati "valorizirati" dio akumulacije Bilečkog jezera, dijela hidroenergetskog sustava u kojemu Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, obzirom kako se petina jezera nalazi na teritoriji Crne Gore.

Prethodnih desetljeća, brojni pokušaji Crne Gore s Bosnom i Hercegovinom dogovoriti što joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.

Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra kako je "krajnje vrijeme da Crna Gora valorizira taj potencijal."

"Stav Vlade je kako se ovo pitanje mora aktuelizirati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom", rečeno je Radiju Slobodna Europa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.

U Elektroprivredi Republike Srpske (EPRS), koja upravlja Hidroelektranama na trebišnjici, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.

 

Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.

Četiri petine površine jezera su u općini Bileća u Bosni i hercegovini, a peta (18%), pripada općini Nikšić u Crnoj Gori.

Na tim vodama je '70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Zbog formiranja Bilećkog jezera, površine 33 četvorna kilometra, potopljeno je više od pet milijuna četvornih metara crnogorske teritorije, a stanovništvo iseljeno u nekoliko nikšićkih naselja.

Hidroenergetski sustav Trebišnjica ima četiri hidroelektrane, od kojih su tri u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, a proizvedena struja iz četvrte, Hidroelektrane Dubrovnik, dijeli se s Elektroprivredom Hrvatske jer sudjelovala u izgradnji sustava. Ukupno godišnje proizvode oko 2.700 GWh električne energije, što je skoro 90% ukupne proizvodnje struje u Crnoj Gori 2022.

 

Što kažu u Ministarstvu?

Crnogorsko ministarstvo podsjeća kako država nikad nije dala pisanu suglasnost za realizaciju projekta i potapanje dijela svoje teritorije. Odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane sugalasnosti crnogorske strane.

Kada je hidroenergetski sustav završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervirao je pravo da Crna Gora "naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa".

U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.

Prethodnih deesteljeća urađene su brojne procjene o udjelu koji treba pripasti Crnoj Gori u trokutu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora. Crnogorska strana procjenjuje kako joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.

Ministarstvo navodi kako se ovo "složeno pitanje" tiče tri države, više resora i institucija, te navodi kako će djelovati u tri pravca.

"Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište", stav je Ministarstva.

Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu kako nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesuglasja o djelu koji joj pripada. Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.

"Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom razdoblju. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način neometano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obveza prema Crnoj Gori", navodi Ministarstvo.

Ističu kako Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korištenje voda Bilećkog jezera, "po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima". Pozivaju se na Helsinška pravila o korištenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korištenja međunarodnih vodotoka.

Ocjenjuju kako bi sudski proces bio skup i rješenje se mora tražiti pregovorima.


Što kažu u Elektroprivredi Republike Srpske

Za razgovor je spremno i vodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.

"Upoznati smo sa inicijativama i prijedlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti", navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.

Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio kako Crna Gora "nema što tražiti jer nije sudjelovala u izgradnji elektrana". Je li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.

Istovremeno, iz EPRS pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede razgovarati o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći kako bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.

Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nisu odgovarali na upit RSE.

 

GORNJI HORIZONTI
Počela izgradnja HE Dabar, dijela spornog projekta Gornji Horizonti


Oprečna mišljenja struke

Crnogorski hidrolog Slavko Hrvačević u razgovoru za RSE iznosi podatke koji su skoro identični sa procjenama Ministarstva energetike.

"Ne rješavanjem ovog pitanja Crna Gora je gubitnik", ističe.

S druge strane, beogradski sveučilištni profesor Branislav Đorđević, stručnjak za prirodne resurse Vijeća Europe, za RSE kaže kako se ovo pitanje ne može izmijestiti iz vremena kada je nastalo. Ističe i kako Crna Gora nije sudjelovala u njegovoj izgradnji, iako joj je bilo ponuđeno.

Za njega su, kaže, nerealni proračuni po kojima je Crna Gora izgubila milijarde dolara.

"Sada je, po meni, to otvaranje Pandorine kutije i ne vidim mnogo smisla. Brine me i što su ugledni ljudi iz Crne Gore zastupali tezu kako onasudjeluje u vodnom potencijalu jer je sliv s kojega voda dotiče u Trebišnjicu jednim dijelom i u Crnoj Gori", riječi su Đorđevića. Smatra kako takvi proračuni hidroinženjera nisu utemeljeni.

"Prema toj logici, za HE Đerdap na Dunavu (Srbija i Rumunjska) sve zemlje koje su uzvodno, Njemačka, Slovačka, Austrija trebale bi Srbiji ispostaviti račun na osnovu tog navodno njihovog vodnog potencijala", kaže Đorđević.

Hrvačević podsjeća kako je Đorđević za beogradski Energoprojekat ranije iznio drugačije mišljenje o podjeli vodnog potencijala između Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske na dijelu Bilećkog jezera.

On je za RSE citirao Đorđevićev nalaz u kome se kaže kako je "ukupni hidroenergetski potencijal Bilećkog jezera, koji pripada Crnoj Gori, 20,21%."

Đorđević, međutim, navodi kako je Badinterova komisija stavila točku na ovakva pitanja, stavom kako državi pripada ono "što je u njenim granicama", te se u skladu sa tim donose i međunarodne odluke.


Kako do rješenja?

"Treba razgovarati kako bi se uradila neka kompenzacija, ali nikako sa tim radikalnim mjerama da Crna Gora dobije neke milijune ili kilovat sate. To sada, prema mom mišljenju, ne bi bilo moguće, te milijarde koje su spominjane. Ja sam bio, prosto, zatečen nelogičnošću takvih proračuna", kaže Đorđević.

Smatra kako Crna Gora ima pravo na nadoknadu za potopljeno zemljište i kompenzaciju za 18% površine Bilećkog jezera na njenoj teritoriji. Ističe kako bi međunarodna arbitraža u ovom slučaju bila "velika greška", koja bi skupo koštala, a ne bi se ništa postiglo.

Hrvačević, pak, smatra kako bi svaki stručni obrađivač, zajednička komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža, raspodjelu riješila u korist Crne Gore.

"Crna Gora, kao titular pripadajućeg dijela vode hidroakumulacije Bilećko jezero, kao javnog dobra, već šest desetljeća nije ostvarila pripadajuća prava", naglašava Hrvačević i podsjeća kako su proračuni prethodnih desetljeća bili različiti, ali to pitanje konačno treba riješiti.


Izvor: RSE
Prijevod i prilagodba: Manager.ba

 

Povezani članci

1

Najnovije vijesti
Video
IVICA SIVRIĆ, REDAH
Javni sektor je često u sukobu umjesto u partnerstvu s privatnim
ALISA GEKIĆ, LINK
LiNK je kreirao više od 4.000 radnih mjesta
"IMAM IDEJU" - MARIJA ĆEŠKIĆ
Coralov "Marshal plan" i branding Hercegovine mogu biti rješenje