Neke od ovih promjena direktni su i kratkotrajni odgovori na krizu i vratit će se u normalu nakon što Covid-19 kriza završi. No, neke od ovih promjena će ostati, stvarajući dugoročne poremećaje koji će oblikovati poslovanje idućih desetljeća.
Događaji koje nazivamo “crnim labudom”, poput ekonomskih recesija i pandemija, mijenjaju smjer mnogih vladâ, gospodarstava i tvrtki – mijenjajući i sâm tijek povijesti. Bolest koja je u 14. st. nazvana “crna smrt” napravila je prekretnicu u duboko ukorijenjenom feudalnom sustavu u Europi, što je donijelo i naprednije ugovore o radu.
Samo tri stoljeća kasnije duboka gospodarska recesija – zahvaljujući 100-godišnjem ratu između Engleske i Francuske – pokrenula je veliki val inovacija koje su radikalno poboljšale produktivnost u području poljoprivrede.
Ako pogledamo u nedavnu prošlost, pandemija SARS-a 2002-2004. godine bila je katalizator meteorskog rasta tada još male tvrtke za e-trgovinu Alibaba, što joj je pomoglo da postane liderom maloprodaje u Aziji. Taj je rast potaknut strahom od putovanja i ljudskog kontakta, sličnim onom koji danas vidimo u vrijeme pandemije Covida-19.
Financijska kriza 2008. godine također je kao nuspojavu proizvela i neke poremećaje u ekonomiji. Airbnb i Uber postigli su sve veću popularnost u zemljama Zapada jer je velik broj ljudi ostao bez dostatnih prihoda, što ih je prisililo da dijele imovinu kako bi pokrili svoj deficit u prihodima. Ovaj trend odrazio se i na poslovne modele videoigrica te je već 2011. godine zabilježen velik porast poslovnog modela besplatnih igara, zahvaljujući Nexonu u Aziji i Kingu u zapadnim zemljama.
I sada, u vrijeme pandemije Covida-19, već primjećujemo rane znakove promjenâ u ponašanju potrošača i tvrtki. Rad na daljinu potiču podjednako tehnološke i netehnološke kompanije, na profitabilnost avio-kompanija utječe mala ili nikakva popunjenost, opskrbni lanci doživljavaju poremećaje na globalnoj razini, a u prodavaonicama je masovna potražnja za suhom hranom i toaletnim papirom.
Neke od ovih promjena direktni su i kratkotrajni odgovori na krizu i vratit će se u normalu nakon što Covid-19 kriza završi. No, neke od ovih promjena će ostati, stvarajući dugoročne poremećaje koji će oblikovati poslovanje idućih desetljeća.
Tri dimenzije utjecaja
Pandemije imaju izravan utjecaj na biološku, psihološku i gospodarsku dimenziju. Njihov intenzitet varira ovisno o smrtnosti i stopi oboljenja, kao i o vremenu koje je potrebno za njihovo širenje.
Kod bolesti Covid-19, biološki učinak brzo je eskalirao i najteže je pogodio starije osobe. Psihološki utjecaj može se primijetiti na burzama diljem svijeta – ulagači nisu sigurni što donosi budućnost jer je teško predvidjeti razvoj pandemije i njezin utjecaj na globalnu ekonomiju. Stanovništvo se na globalnoj razini suočava i sa psihološkim utjecajem krize jer su ljudski kontakt i sloboda putovanja maksimalno ograničeni.
I na kraju, ali definitivno ne i najmanje, važan je gospodarski utjecaj koji ima ogromne razmjere. U kratkom roku, poremećena je opskrba raznim životno važnim proizvodima, dok je potražnja za raznim proizvodima i uslugama gotovo nestala. Ako se takva situacija nastavi duže vrijeme, Covid-19 mogao bi imati značajan negativan utjecaj na globalni BDP.
Dugoročne inovacije i promjene trendova nastupit će kada će potrošači i tvrtke ozbiljno početi raditi na uravnoteženju psiholoških i gospodarskih utjecaja – pod uvjetom da se suzbije koronavirus i da se riješi problem biološkog utjecaja. Stvari pojašnjava analiza provedena na više od 50 startupova koji su tijekom globalnih kriza promatrani kroz objektiv ovoga okvira. Za početak, recesija obično ubrzava promjenu poslovnog modela, smanjujući troškove.
S druge strane, pandemije omogućuju potpuno nove kategorije tvrtki. Također postaje prilično jasno da su i pandemije i recesije akceleranti inovacijâ, nasuprot mišljenju da su oni direktni uzroci – ovi startupovi i poslovne ideje postojali su i prije, ali su ubrzano dobili na popularnosti zahvaljujući određenim događajima koje nazivamo “crnim labudovima”. Imajući u vidu ova učenja i okvire, u nastavku su prikazane tri inovacije na makro razini za koje možemo očekivati da će se održati u post-Covid-19 razdoblju.
Opskrbni lanci spojit će se u otporne ekosustave
Globalni opskrbni lanci već su dugo usmjereni na održavanje relativno konstantne kvalitete uz istovremeno smanjenje troškova na svakom koraku. To je za većinu tvrtki rezultiralo značajnom koncentracijom rizika zbog geografskog položaja dobavljača. Postoji izrazita potreba za mnogo bolje organiziranom i koordiniranom opskrbom, koja uključuje više geografskih područja i dobavljača, dok istovremeno održava ekonomiju razmjera.
Ovo bi zahtijevalo izgradnju globalnih platformi koje koriste sofisticirane tehnologije kao što su 5G, robotika, IoT i blockchain kako bi pouzdano povezale više kupaca s više dobavljača u mreži opskrbnih lanaca. To će također imati velik utjecaj na uvođenje samovozećih automobila i dronova dostavljača jer će potražnja za logistikom e-trgovine znatno nadmašiti broj vozača koji će biti nužni da ispune ove potrebe. Oni koji ‘sumnjaju’ u B2B platforme, poput Amazona i Alibabe, vjerojatno će se u sljedećem desetljeću pojačano natjecati za dominaciju nad ovim sofisticiranijim ekosustavom opskrbnog lanca.
Digitalne birokracije postat će mainstream
Pojava bolesti Covid-19 uzrokovala je da se birokracije u vladama širom svijeta aktiviraju brže nego ikad prije. Kina je oborila rekorde izgradivši bolnicu od 645.000 četvornih metara u Wuhanu za samo 10 dana. Južna Koreja testirala je preko 200.000 svojih građana i koristila smart telefone da bi označila kretanje zaraženih – upozoravajući neinficirane na ta kretanja putem ažuriranja podataka u stvarnom vremenu. Svi bi se ovi napori, kao i transparentnost biološkog utjecaja, mogli poboljšati kada bi na svijetu postojalo više tzv. pametnih gradova.
Prema posljednjem istraživanju Sveučilišta u Glasgowu, samo 27 od 5500 velikih gradova smatra se razvijenima u ovom području. Kako vlade uče iz iskustva s pandemijom Covida-19, tako će se ulaganja preusmjeravati u korist smart gradova jer bi oni mogli biti presudni za učinkovitije upravljanje u slučaju pojave sljedećeg “crnog labuda”. Ključni igrači u ovoj promjeni su smart vlade, kompanije kao što su Cisco, Microsoft i Siemens, kao i digitalni startupi diljem Europe i SAD-a.
Podrška za mentalno zdravlje pružat će se digitalno
Moguće je jasno predvidjeti da će Covid-19 biti akcelerant za rad na daljinu kao i za razvoj online obrazovanja. Teže je dokučiti što će se dogoditi ukoliko će većina visokokvalificirane radne snage raditi zajednički neograničeno vrijeme na daljinu. Vjerojatno je da će ovaj pomak utjecati na moral, produktivnost i mentalno zdravlje zaposlenikâ širom svijeta i tvrtke se na to trebaju pripremiti. Tvrtkama, koje u današnje vrijeme digitale žele dodati ljudski dodir, izbori su ograničeni.
Tu je primjerice Humu, startup bivšeg voditelja HR-a u Googleu Laszla Bocka, koji je u poziciji da ovo kapitalizira. Nekoliko drugih tehnoloških tvrtki, poput Githuba i Automattica, koje pretežno rade po modelu suradnje na daljinu, također bi mogle iskoristiti svoja znanja i sposobnosti te pomoći tvrkama u tom problemu koji bi se mogao pojaviti. Kod pojedinaca koji rade na daljinu, stvari izgledaju mnogo bolje.
Nekoliko startupa za mentalno zdravlje, kao što su Braive i Moment Pebble mogu profitirati na rješavanju problema koji prate izolaciju, dok poslovne mrežne aplikacije poput Ripplea mogu pomoći u rješavanju problema mentoriranja i izazova razvoja koji se pojavljuju kod zaposlenika na daljinu.
Svijet poslije koronavirusa
Pandemija Covida-19 strašan je šok za globalno gospodarstvo, kao i za tisuće pojedinaca i obitelji na koje utječe. Tvrtke širom svijeta trebaju osigurati da zdravlje i sigurnost njihovih zaposlenika, partnera i dobavljača budu na prvome mjestu. Gledano na duge staze, Covid-19 je nepovratno promijenio način na koji će se tvrtke natjecati u sljedećem desetljeću. Tvrtke, koje odluče kapitalizirati sve promjene koje slijede, uspjet će, dok će one koje ne prate trendove, ostati po strani.
Izvor: Entrepreneur
