SAVJETI
Šest životnih problema, i jednako toliko pripadajućih lijekova
manager.ba/stratego.hr 27 kolovoza, 2020
Izvor fotografije:
stratego.hr

Kvaliteta našeg života znatno opada kada zapnemo u starim rutinama, i kada po cijele dane buljimo u mobitel. Stoga valja eksperimentirati, i mijenjati nekoliko stvari u životu, kako bi izvukli maksimum, i vratili smiješak na lica.

 

Evo šest životnih problema, s pripadajućim lijekovima:

Prvi problem: Lako gubite pozornost

Lijek: Naučite kako se nositi s dosadom.

“Dosada je zanimljiva emocija, i mnogo kompleksnija nego što smo prije mislili”, rekao je Thomas Goetz, jedan od glavnih istraživača te teme. Znanstvenici su otkrili da je mozak u stanju dosade vrlo aktivan, poglavito prefrontalnom korteksu, području koje je zaduženo za pamćenje, odlučivanje, i procesiranje emocija. Dosada također potiče dvije inače suprotne mreže mozga da rade zajedno – zadanu mrežu, odnosno ono što vaš mozak radi dok se vi na bavite nikakvim zadatkom, te egzekutivnu mrežu, usmjerenu na zadatke.

Rezultat: “Dosada potiče kreativnost”, zaključuje Goetz. Dosada nas tjera da tražimo nova društvena, kognitivna, i emotivna iskustva koja bismo inače propustili. Drugom riječju, dosada je korisno mentalno stanje kojem bi se trebali radovati – ako se naučite nositi s njom.

Što učiniti: Saznajte koji vam tipovi dosade odgovaraju. Istraživači su otkrili pet tipova, od kojih tri imaju pozitivan učinak: “Indiferentna dosada – kad ste primjerice umorni noću, ili ste na dosadnom predavanju – ona može dovesti do kreativnih ideja”, kaže Goetz. Kalibrirana dosada se javlja kada želimo nešto raditi, ali ne znamo što točno, i zbog nje postajemo otvoreni novim iskustvima. Treći pozitivan tip je “znatiželjna” dosada, kad smo nemirni, i aktivno tražimo nešto za raditi, a to vodi do novih otkrića.

Nemojte: Ući u preostala dva, toksična tipa dosade. Takozvana reaktivna dosada se pojavljuje kad ste prisiljeni ostati u nekoj situaciji – kao što je gledanje užasnog filma – koja vas iritira, i iz koje želite izaći i raditi nešto drugo. Apatična dosada je osjećaj naučene bespomoćnosti, slične depresiji, kada niste motivirani za išta raditi.

Drugi problem: Hedonička adaptacija

Lijek: Izazovite mozak

Kao što nepromijenjena rutina tjelovježbe vodi do stagnacije u fizičkom napretku, tako i sreća ima svoj vrhunac. Psiholozi ovo nazivaju hedoničkom adaptacijom. “To je izraz koji opisuje sljedeću situaciju: ‘Nekoć sam bio dobar u tome, ali sad sam se navinuo’.”, kaže Kennon Sheldon, profesor psihologije na Sveučilištu Missouri, čija se istraživanja usmjeravaju na sreću, i ono što ju održava.

Srećom, Sheldon je pronašao jednostavan način da nadiđemo sklonost mozga da se adaptira: RAZNOLIKOST. Novost aktivira dio mozga zadužen za nagrađivanje, što posljedično stimulira amigdalu (procesor emocija u mozgu), i hipokampus (centar za pamćenje).

Rezultat: povećana sreća, i bolje učenje: “Svježa iskustva su potrebna kako bi održali sreću na visokoj razini.”, zaključuje Sheldon.

Što učiniti: Napravite male izmjene u svakodnevnoj rutini. Moždane vijuge možete stimulirati vozeći se doma novom cestom, ili radeći rutinu u obrnutom redoslijedu. “Angažirajte se, tako da su vam dani svaki put barem malo drukčiji”, kaže Sheldon. Kako bi dodatno povisili sreću, počnite se baviti novim sportom: Dobit ćete blagodati novog iskustva, te priljev endorfina, koji je povezan s osjećajem euforije.

Nemojte: Biti pod pritiskom da morate stalno isprobavati nove stvari. Dovoljno je i samo na različit način promisliti o svojoj rutini kako bi bili sretniji. “Obraćate li pažnju na detalje – kao na primjer: ‘Oh, ovaj cvijet je centimetar otvoreniji nego jučer’. To vam može pružiti potreban stimulans.”

Treći problem: Posao je postao vaš život

Lijek: Putovanje!

Godišnji odmor je izuzetno bitan za mentalno zdravlje, a mnogi ga ne iskorištavaju. Tijekom slobodnih dana možemo poboljšati produktivnost, kreativnost, umanjiti stres, postati sretniji, posvetiti se sebi i obitelji. Iskoristite godišnji odmor maksimalno, jer će vam u suprotnom produktivnost minuti. “Putovanja nam daju nov uvid u život, u razne životne okolnosti, te u probleme u odnosima” – a čak nam mogu ponoći i pri radu, uvjerena je Francine Lederer, klinička psihologica iz Los Angelesa.

Što učiniti: Otiđite iz grada. Istraživanja nalažu da odlaženjem na nova mjesta, pogotovo promatrajući druge kulture, postajemo kreativniji. Vidjeti svijet kroz oči drugih ljudi može poboljšati našu sposobnost rješavanja problema, i pomoći nam da nadiđemo takozvanu funkcionalnu fiksiranost, odnosno tendenciju da na stvari gledamo samo onako kako smo navikli.

Nemojte: Brinuti ako ne možete otići u inozemstvo. Godišnji odmori u vlastitom domu su također korisni – ako ste opušteni. Ponavljam, godišnji odmor je sjajan za umanjivanje stresa, koji inače može skratiti dendrite – granaste dijelove mozga koji prenose informacije između moždanih stanica, uključujući i one u srednjem prefrontalnom korteksu, koji je bitan za donošenje odluka te dugoročno pamćenje.

Alfa valovi se javljaju kad je mozak najopušteniji, a to je kada nema stresa. “Što je češće emitiranje alfa valova, to je vjerojatnije da ćete biti kreativni, i imati bolji životni stav,” kaže Lederer.

Četvrti problem: Nagomilavate stvari

Lijek: Čistka.

Vizualna buka – kao što je primjerice gomilanje opreme u garaži – može preopteretiti mozak, i umanjiti mu kapacitet procesiranja, što otežava ostvarenje ciljeva (moram platiti poreze!), a olakšava primanje stimulansa (oh vidi sve te skije!). Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Princeton nedavno su povezali nered s frustracijom, distrakcijom, sniženom produktivnošću, te oslabljenom sposobnošću procesiranja informacija – i to samo zbog smeća oko vas.

Srećom lijek je jasan: riješite se viška stvari. Bonus: Istraživači sa Sveučilišta u Marylandu također su otkrili da čistka vodi do mršavljenja.

Što učiniti: Fokusirajte se na osjećaje kada otvarate ormar prepun stvari. “Ne zvuči intuitivno, no ako se usmjerite samo na stvar, nikad se nećete organizirati.”, rekao je Peter Walsh, stručnjak za organizacijski dizajne. Želite li se osjećati kao da vaše stvari prate vaše aktivnosti, riješite se skijaške opreme koju niste koristili 30 godina. “Ako se pri otvaranju ormara osjećate pomalo potišteno, onda neke stvari morate izbaciti”, kaže Walsh.

Kad ste napunili vreću s bespotrebnim stvarima, podarite ih prijatelju ili dobrotvornim udrugama kako bi se osjećali još sretnije.

Nemojte: Sve baciti. Istraživači s Yalea su otkrili da bacanje stvari koje imaju emotivnu vrijednost aktivira dio mozga zadužen za bol. “Kako bi umanjili bol od rastanka, pronađite jednu ili dvije vrednote, i pokažite im poštovanje tako da ih stavite na vidljivo mjesto u kući”, savjetuje Walsh. Možete primjerice izložiti volan svojeg prvog bicikla poput rogova jelena. “Shvatit ćete da strah nestaje, i da se nije toliko teško rastati od stvari.”, zaključuje Walsh.

Peti problem: manjak sna

Lijek: Spavajte pametnije.

Dok spavamo, u našem se tijelu događaju bitni procesi: rast mišića, oporavak tkiva, konsolidacija pamćenja, i još mnogo toga. Svatko tko je proveo besanu noć zna kako to može utjecati na raspoloženje – postajete razdražljivi, a ponekad i gnjevni. Svejedno, istraživanja pokazuju da gotovo trećina Amerikanaca – 105 milijuna ljudi – ne spava preporučenih 7 sati noću. Manjak sna je toliki problem da ga centri za kontrolu i prevenciju bolesti smatraju epidemijom. Evo kako poboljšati san.

Što učiniti: Odrijemajte. Pronađite tamno mjesto temperature oko 22 stupnja Celzijevih i utonite u san na nekih pola sata, popodne u periodu od 13 do 16 sati. Tada vam cirkadijski ritam pada, ali je i dalje prerano da bi vam remetilo noćni san.

Nemojte: Stalno mijenjati vrijeme počinka. Dobro je poznato da redovito vrijeme počinka donosi zdraviji san. Međutim, to u današnje vrijeme nije lako, uzmemo li u obzir stalnu tehnološku stimulaciju.

Gretchen Rubin preporučuje da stavite podsjetnik na mobitelu: “To vas podsjeća da trebate ići u krevet.”

Šesti problem: Dosta vam je savjeta za sreću

Lijek: Potucite se! (Bonus: još četiri iznenađujuća rješenja.).

Postoje stvari koje radimo bez razmišljanja – a smatramo ih bezveznima – koje nam mogu podignuti razinu sreće. Evo nekoliko iznenađujućih savjeta za prosvjetljenje:

Vozite se gradskim javnim prijevozom: Istraživači sa Švedskog Sveučilišta Karlstad su otkrili da korištenje javnog prijevoza može povećati razinu zadovoljstva jer ne morate brinuti o prometu. To pogotovo vrijedi za podzemne željeznice.

Gledajte tužne filmove: Istraživanje Sveučilišta u Ohiou pokazuje da nas tužni filmovi usrećuju i osnažuju, jer nas podsjećaju na naše dobre odnose.

Tucite se: Istraživači Sveučilišta Vanderbilt vjeruju da agresivnost potiče lučenje dopamina u mozgu. Ipak, izbjegnite policijski dosje, i radije upišite boks ili rugby.

Nemojte se bojati odbaciti sva pravila i raditi ono što želite.

Video
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Iskustvo pacijenta - ugradnja umjetnih zglobova oba kuka u jednom aktu direktnim prednjim pristupom
MIRO RAGUŽ
Umjesto građevinskog inženjera postao pionir grafičkog dizajna