EKONOMIJA
Čavalić: Nejasna inertnost vlasti u BiH oko ekonomskih mjera, mora se konkretnije djelovati
Manager.ba/faktor.ba BiH 27 ožujka, 2020
Izvor fotografije:
faktor.ba

Već sada se mogu osjetiti značajne posljedice koronavirusa na ekonomiju Bosne i Hercegovine, kao što je slučaj i u mnogim drugim zemljama u svijetu, a ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je veoma važno na vrijeme poduzeti efikasne i sistemske ekonomske mjere kako bi se ublažili efekti na bh. privredu i njene radnike.

 

- Postojeće mjere kriznih štabova širom Bosne i Hercegovine, opravdano ili ne, stavljaju čitavu ekonomiju u blokadu i toga moramo biti svjesni. Posljedično, svaki dan je bitan, u kontekstu da gubimo na milijune konvertibilnih maraka, odnosno na stotine radnih mjesta širom države (privremeno ili trajno). Procjena je da je minimalno trećina radnih mjesta ugroženo. Zbog toga je nejasna određena inertnost i nedorečenost vlasti po pitanju ekonomskih mjera. Trebamo konkretnije djelovanje, sa definiranim aktivnostima, jasnim instrukcijama za njihovo izvršavanje, kao i rokovima odnosno nosiocima tih aktivnosti. Slično kao i kod aktivnosti kriznih štabova, kod ekonomske intervencije ne treba biti nejasnoća i nedoumica, a s ciljem pokušaja stabilizacije ekonomskih prilika. Shodno tome, potrebno je formirati krizne štabove za spas i oporavak bosanskohercegovačke ekonomije. Kriza je nekonvencionalna, i zbog toga nam trebaju nekonvencionalne mjere - kazao je Čavalić.

Istakao je kako je već sada vrlo izgledno da će koronavirus izazvati globalnu recesiju, ali sve ovisi o tome koliko dugo će potrajati.

- Neki ekonomisti upozoravaju i na depresiju, u zavisnosti od dužine trajanja pandemije. To se sada ne može formalno potvrditi jer nemamo izvještaje za dva kvartala, međutim svi su toga manje-više svjesni. Ova recesija će biti veoma jedinstvena, čudna, u smislu da su uslužne djelatnosti na najvećem udaru. Iako bi teorijski trebale biti malo ili nimalo ciklične u odnosu na proizvodnju, povjerenje potrošača je najviše problematično po pitanju usluga. Očekuje nas kriza likvidnosti jer zbog pada trgovine i to će vjerojatno biti najveći problem za kompanije širom svijeta u ovoj godini. Ipak, očekivanja su da će se ekonomija brže oporaviti, tako da ćemo već u narednoj godini imati vraćanje, barem minimalnih stopa ekonomskog rasta - kazao je Čavalić.

Naglasio je također, da bi se globalna recesija neminovno odrazila i na samu ekonomiju BiH.

- Globalna recesija znači pad svih ekonomskih indikatora, posljedično i negativan utjecaj na našu ekonomiju i od toga se ne možemo zaštiti. Mi sada, u očekivanju recesijskog scenarija, imamo izuzetnih problema – značajan broj proizvodnih kompanija je u blokadi više od mjesec dana zbog zaustavljanja ili otežavanja globalnih lanaca snabdijevanja; svakim danom radnici ostaju bez posla, dok nema nikakvih naznaka optimizma po pitanju potrošnje (svjedočimo apokaliptičnoj potrošnji koja zaista nema smisla i koju treba čim prije minimizirati) - dodao je ovaj ekonomski analitičar.

Predložio je nekoliko mjera i smjernica kako bi se bh. vlasti što efektivnije oduprle efektima pandemije koronavirusa na ekonomiju cijele zemlje.

- Kada je riječ o ekonomskim mjerama, u ovom trenutku osnovni rezultati ekonomskih politika treba da se fokusiraju na – maksimalnu odgodu izvršavanja obaveza realnog sektora; značajnije uključivanje financijskog sektora, rebalans budžeta na svim nivoima s fokusom na racionalizaciji javne potrošnje, kao i niz drugih zakonskih rješenja – izmjenu zakona o PDV-u, uvođenje elektronskog potpisa i pečata, uz maksimalnu digitalizaciju javne uprave... Ono što treba da bude specifičnost mjera, shodno pisanjima ekonomskog nobelovca Paula Romera, jeste veće ulaganje u industrijsku zaštitu, odnosno osiguranje neometanog obavljanja ekonomskih aktivnosti na dugi rok. Naravno, potrebno je formirati posebne fondove s ciljem spašavanja privrede. Fondovi bi se punili od strane budžeta različitih nivoa, međunarodnih sredstava, zatim sredstava po osnovu zaduživanja (direktnog, ali kroz izdavanje vrijednosnih papira). Fondovi treba da imaju jasne kriterije za plasman sredstava, uz napomenu da ne treba izostavljati one kompanije koje su otpuštale radnike, već ih podržati u slučaju da te iste radnike vrate na radno mjesto u roku od tri mjeseca (koliko obično traje podrška zavoda za zapošljavanje) - kazao je Čavalić.

Tagovi:
Povezani članci

1