vjetroelektrane

Europski kapacitet energije vjetra dostigao je 278 gigavata, što je povećanje od 6,4 gigavata u prvoj polovini godine. 
 

Prema podacima Europske asocijacije za energiju vjetra WindEurope za prvu polovinu godine, 5,3 gigavata dodatnog kapaciteta čine teritorijalne i 1,1 gigavat priobalne vjetroelektrane.  

Njemačka je zauzela prvo mjesto po povećanju dodatnog kapaciteta sa 1,7 gigavata snage, a potom slijede Francuska s porastom od 1,2 gigavata i Španjolska s 876 megavata.

FEAL iz Širokog Brijega u prošloj godini je instalirao novu linija za prešanje snage 35 MN koja danas radi punim kapacitetom. Uz ovu investicija od 21 milijun KM završeni su radovi na novom pogonu u Cernu.

U tijeku je izgradnja novog pogona u Hrvatskoj, koji će donijeti 100 novih radnih mjesta, a iz tvrtke kažu kako FEAL Hrvatska u svom pogonu može proizvesti ukupnu potrebnu količinu aluminijskih profila koju bi tržište Hrvatske trebalo u idućih deset godina. Nova tvornica bi  trebala biti gotova do kraja ove a u punom pogonu od 2025. godine.

Summit u belgijskoj luci Ostende na Sjevernom moru drugi je koji se bavi ovim sve gorućim problemom, a proširen je na devet nacija – Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg, Francusku, Njemačku, Britaniju, Irsku, Norvešku i Dansku.

Grupa zapadnoeuropskih zemalja predvođena Njemačkom i Francuskom u ponedjeljak se obvezala na veće povećanje proizvodnje čiste energije iz vjetroelektrana u Sjevernom moru, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjila njihova strateška energetska ovisnost o Rusiji.

Vlade zemalja sjeverozapadne Europe nadaju se da će pučinska energija vjetra zadovoljiti veliki dio njihovih budućih potreba za čistom energijom.

Njemačka vlada namjerava uspostaviti novu mrežu dalekovoda kako bi povezala vlastite offshore vjetroelektrane s vjetroelektranama svojih susjeda na Sjevernom moru i uklonila uska grla na europskom energetskom tržištu.

Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potrošnja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine ugašen i mostarski Aluminij, koji je bio najveći potrošač električne energije, što onda značajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH.

Sudeći prema nazivu u planu je izgradnja vjetroelektrane na brdu Čardakov koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1805 metara.

Selmo Cikotić i firme "Bičakčić" i "EIB Internationale" osnovali su još jednu firmu "Vjetroelektrane Čardakov" d.o.o. Travnik, saznaje Akta.ba.

Firma je osnovana na jučerašnji dan s kapitalom od 6.250 KM, a za direktora je imenovan Slobodan Lončar koji je bio na čelu sada već propale L.S.B. ELEKTRANE d.o.o.Banja Luka.

Svojom strategijom razvoja JP Elektroprivreda HZ HB opredijelila upravo za proizvodnju "zelene energije", odnosno proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Vukadin razgovarao je s izvršnim direktorom za proizvodnju električne energije Elektroprivrede HZ HB Zoranom Tabakom o potencijalima, iskorištenosti i budućim ulaganjima u obnovljive izvore energije na prostoru HBŽ-a.

Vjetroelektrana će biti snage 6,6 megavata i godišnje proizvoditi oko 180 gigavat-sati i bitno utjecati na strukturu ukupno proizvedene električne energije u Republici Srpskoj, odnosno povećati obim energije koja se dobiva iz obnovljivih izvora.

Na području općine Nevesinje danas je počela izgradnja prve vjetroelektrane u Republici Srpskoj – Vjetroelektrane “Grebak” u koju će investitori iz Njemačke uložiti 130 milijuna KM i koja je najveća na području BiH.

Miralem Čampara, direktor VE "Grebak", nije mogao za "Nezavisne" potvrditi koliko će biti instalirana snaga, istakavši da će ti podaci biti poznati javnosti u najskorijem roku.

Izgradnja vjetroelektrane (VE) "Grebak" kod Nevesinja trebalo bi da počne krajem ovog ili početkom narednog mjeseca, potvrdili su "Nezavisnim" u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Naime, prema prvobitnim najavama, projekt je trebalo da krene početkom ovog mjeseca, ali u Ministarstvu tvrde da je došlo do manjeg odgađanja zbog aneksiranja originalnog ugovora.

Premijer Federacije BiH će informacije o aktivnostima u postupku izdavanja ovih energetskih dozvola uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje.

Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dala prethodne suglasnosti u postupku izdavanja energetske dozvole gospodarskim društvima VE Gradina d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju prve faze vjetroelektrane Gradina, Relax d.o.o. Posušje za izgradnju VE Oštrc, Tomkup d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju VE Baljci i Kamen-Dent d.o.o. Mostar za izgradnju VE Pakline 2.