energetska tranzicija

Dan planeta Zemlje 2025., 22. travnja, održava se pod sloganom Naša snaga, naš planet i posvećen je obnovljivim izvorima energije. 

Danas 22. travnja, Dan planete Zemlje obilježava svoju 55. godišnjicu. Ono što je započelo kao nacionalni pokret 1970. godine, koji je suorganizirao ekološki aktivista Denis Hayes, danas je preraslo u globalnu snagu za zaštitu životne sredine, pokrećući značajne političke promjene, inspirirajući milijune ljudi i mijenjajući način na koji doživljavamo odnos prema Zemlji.

Jedina preostala britanska termoelektrana Ratcliffe-on Soar Nottinghamshireu danas će, nakon 57 godina, prestati s radom. 

Prije deset godina britanske su vlasti donijele odluku o prestanku proizvodnje električne energije iz uglja. Prestanak rada posljednje elektrane predstavlja kraj britanske povijesti korištenja uglja duge 142 godine. Proizvodnja struje iz uglja počela je 1882. godine, a prva termoelektrana u svijetu je bila britanska elektrana Holbron Viaduct.

Bosna i Hercegovina uskoro će dobiti poseban zakon o zatvaranju Rudnika mrkog uglja Zenica, prvi zakon te vrste. Kako bi se riješila ogromna dugovanja i dubioza RMU Zenica Vlada FBiH i Ministarstvo energetike i rudarstva pored donošenja zakona o zatvaranju ovog rudnika planiraju i kreditno zaduživanje, te prodaju zgrada, zemljišta i opreme. 

Slična sudbina ubrzo čeka još dva rudnika u Federaciji.

Kako bi do 2025. godine dosegli 99% udjela zelene energije u svojoj proizvodnji, danski Orsted zatvorio je svoju posljednju elektranu na ugalj za kombiniranu proizvodnju toplotne i električne energije, Esbjerg Power Station, u zapadnoj Danskoj. 

Zatvaranjem Esbjerg Power Station prestaje oko 500.000 tona godišnje potrošnje uglja, emisije CO₂ smanjene za oko 1,2 milijuna tona, što odgovara godišnjim emisijama oko 600.000 automobila na fosilna goriva u EU.

Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donositelja odluka, ali i zabluda koju potiču javne energetske kompanije kako će one biti nositelji tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije dogodiloo, već su one bile glavni kočničari. Nositelji tranzicije su gospodarstvo i građani, a javne kompanije se trebaju pozabaviti vlastitom tranzicijom i stvaranjem uvjeta za neometan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. 

Što nam donosi energetska tranzicija, na što smo se kao država obvezali, kako spriječiti štete i osigurati dobiti od nje, te postoji li model koji može ponuditi dugoročnu održivost elektroprivreda, pročitajte u zanimljivom i edukativnom intervjuu koji je dr. Džemal Hadžiosmanović iz Centra za regionalne ekonomske studije iz Mostara dao za BH reporter.

Što je energetska tranzicija?

Iznimno veliki broj sunčanih dana, energetska tranzicija na pomolu i liberalizacija zakonskog okvira, povećali su zanimanja za ulaganja u izgradnju solarnih elektrana u Hercegovini. Nakon privatnih investitora, u izgradnju solarnih elektrana u Hercegovini uključuju se i državna javna poduzeća i gradovi. 

Uz postojeća postrojenja, brojni investitori i kompanije uskoro će krenuti u realizaciju značajnih projekata izgradnje solarnih elektrana, a među njima su Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Grad Mostar, piše Večerni list BiH.

U najkraćem roku bi trebalo financijski podržati do 400 malih i srednjih poduzeća u njihovim naporima na poboljšanju energetske učinkovitosti, poput ugrađivanja solarnih elektrana, toplotnih crpki, utopljavanja ili provedbe drugih mjera energetske učinkovitosti. Za te je namjene pripremljeno 20 milijuna eura.

Bosna i Hercegovina trebala bi Europskoj komisiji do kraja godine predstaviti plan prestanka korištenja uglja u proizvodnji električne energije, kojim je predviđena pravedna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.