BiH je i dalje neto izvoznik struje, ali znatno skuplje plaćamo uvezenu energiju u odnosu na izvozne cijene... Stručnjak za energetiku i klimatske promjene Nihad Harbaš otkriva niz zanimljivosti iz ove oblasti. 

U podcastu IMAM IDEJU portala Bljesak.info gostovao je Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske promjene, direktora tvrtke nLogic Advisory. Harbaševo dugogodišnje iskustvo i predan rad rezultirali su, između ostaloga, i njegovim angažmanom u važnim projektima i procesima kao što su Plan rasta BiH i Berlinskom proces. Oba se u najširem smislu riječi odnose na okolišne ciljeve Europe, dekarbonizaciju, prelazak na obnovljive izvore energije i dostizanje zacrtanih ciljeva koje diktiraju klimatske promjene.

Plan rasta nam pruža sve

"Kroz sam Plan rasta EU je obećala Bosni i Hercegovini oko dvije milijarde za projekte u svim reformskim oblastima. S druge strane, mi moramo uskladiti propise i jednostavno ponašati se kao da smo u EU. Pokušavamo to približiti ljudima, jer EU je partner regiji i Bosni i Hercegovini i Plan rasta je upravo taj cilj - kako i na koji način rastI", kaže Harbaš, napominjući sve ono što je bitno uzeti u obzir u procesu približavanja Europskoj uniji.

Govoreći o utjecaju energije na klimatske promjene, podsjeća kako smo svakodnevno svjedoci raznih vremenskih ekstrema, a jasno je kako prosječna globalna temperatura na Zemlji raste.

"Prosječna temperatura na Zemlji je nekih 13 do 13,5 stupnjeva. Predikcije su kako, ukoliko ona poraste za jedan ili dva stupnja, zaista će doći do ostalih katastrofa. Najveću odgovornost za zagrijavanje nosi energetika. Sad je pitanje kako ovo društvo transformirati u poznatu riječ dekarbonizacija", kaže, objašnjavajući u nastavku koji su procesi nužni da se fosilna goriva i njihov utjecaj na klimatske promjene dovedu pod kontrolu, jer upravo energetika u svijetu sa nekih 70 posto doprinosi klimatskim promjenama.

Energetska infrastruktura i cijene struje

"Zaista smo naslijedili jako dobre sustave iz bivše države, međutim, ono što je nedostajalo je gradnja novih. Tako danas imamo centraliziranu proizvodnju u termo i hidroelektranama, najčešće na par mjesta u državi. Sada je potrebno širiti tu mrežu, ali tu zaista kaskamo. U zadnjih 10-ak godina nismo proširili ni kilometar prijenosne mreže pa smo prošle godine imali black out", napominje Harbaš.

"Mi smo društvo koje teško odreagira na neke promjene, spori smo tromi. Ako se ne prilagodimo, imat ćemo situaciju iz prvog kvartala ove godine kada smo struju kupovali po puno višim cijenama, nego što je izvozimo", napominje naglašavajući kako moramo investirati u infrastrukturu.

"Ako ne investiramo i ako vozimo 'Fiću' starog 50 godina, a ne razmišljamo o novom vozilu, onda će nam se i to pokvariti i nećemo ni to imati".

Podsjeća kako nemamo uređeno tržište električne energije, odnosno burzu. Na državnim je organima to urediti i dovesti nas u bolji položaj od sadašnjeg.

Cijene električne enrgije

"Zagovornik sam kako se energija mora racionalno koristiti i cijene moraju odražavati troškove proizvodnje. Ako pogledamo prosječni mjesečni račun za struju, pa to podijelimo po danu vidjet ćemo kako to nije skupo. MI bez struje ne bismo mogli živjeti, te je potrebno naći balans kako bi se zaštitile neke kategorije stanovništva, ali i cijena struje koja odražava proizvodne troškove", kaže Harbaš.

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, činjenica je kako još uvijek nemamo dovoljno izgrađenih kapaciteta. Međutim, prilikom gradnje, od iznimne je važnosti poštivati propise i zahtjeve struke, kako na planu zaštite okoliša, tako i u smislu upotrebe proizvedene energije u neposrednoj blizini proizvođača.

Što se tiče dekarbonizacije i zahtijeva Europske unije, u podcastu možete čuti sve ono što je važno za CBAM i ostale pojmove koje svakodnevno slušamo u medijskim izvješćima o ovim temama. Ukoliko želite čuti sveobuhvatne i stručne informacije i razmišljanja, najbolji je način da pogledate i poslušate podcast u cijelosti.

Manager.ba