GRADE SOLARE, POVEĆAVAJU PROFIT OD NAFTE
Zemlje u Zaljevu pripremaju se za kraj proizvodnje nafte
Manager 09 prosinca, 2023

 

Zemlje u regiji Perzijskog zaljeva polako prelaze na obnovljive izvore energije. Ali istodobno i dalje žele izvoziti svoju naftu i plin. 

 

Piše: Alistair Walsh, prenešeno s Deutsche Welle


Do sada su se rezerve fosilnih goriva, poput nafte i plina, smatrale jamstvom bogatstva za države u Perzijskom zaljevu. No globalnim prelaskom na obnovljive izvore energije izvoznicima nafte sada prijete gospodarski teški dani. Zato se zaljevske države sada i same počinju udaljavati od fosilnih goriva. Trenutno se u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru grade elektrane na obnovljive izvore energije koje spadaju među najveće na svijetu.

Katar je, na primjer, izgradio solarni sustav uoči Svjetskog prvenstva 2022. koji pokriva deset posto energetskih potreba zemlje. U Saudijskoj Arabiji se gradi pustinjski grad koji će se napajati isključivo obnovljivom energijom. Neom, kako ga zovu, bi trebao sam iz solarne energije proizvoditi zeleni vodik. A Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koji su ove godine domaćini klimatske konferencije Ujedinjenih naroda (UN), grade, kako se navodi, najveću centralnu solarnu elektranu na svijetu.

Projekti poput ovih imaju za cilj pomoći postizanju klimatskih ciljeva koje su zaljevske zemlje same odredile. Saudijska Arabija želi do 2030. godine proizvoditi 50 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora energije, a UAE žele ostvariti cilj od 44 posto obnovljivih izvora do 2050.

Međutim, trenutno su UAE i Saudijska Arabija među 15 najgorih emitera CO2, zajedno s ostalim zaljevskim državama - Bahreinom, Omanom, Kuvajtom i Katarom. Na vrhu liste je Katar, koji emitira 35,59 tona CO2 po osobi. Usporedbe radi: u Njemačkoj se emitira 8,09 tona po osobi.

Dakle, potrebne su ozbiljne mjere za poboljšanje klimatske ravnoteže. U stvari, regija čini velike korake ka svojim ambicioznim ciljevima, kaže u razgovoru za DW Mohammad Al-Saidi, profesor u Centru za održivi razvoj Sveučilišta u Kataru.


Obnovljivi izvori kod kuće, nafta za izvoz s još više profita

Međutim, ne prelazi se na obnovljive izvore energije samo zbog brige za okoliš Prema Al-Saidiju, jedna od glavnih motivacija za promjenu je oslobađanje rezervi fosilnih goriva za izvoz, čime se maksimizira profit.

Saudijska Arabija je 2020. bila četvrti po veličini potrošač nafte u svijetu i šesti potrošač prirodnog plina, tako da je malo toga ostajalo za unosnu prodaju u inozemstvu.

A očekuje se da će potražnja za naftom nastaviti rasti do 2040. godine i to usprkos svim posljedicama klimatske krize s porastom temperatura i ekstremnim vremenskim pojavama, čija se učestalost ali i intenzitet povećavaju. No, kada potražnja konačno splasne, svaka kap nafte koja ostane u zemlji postaje propuštena prilika za profit za zemlje proizvođače.

Još jedan važan razlog za prelazak na obnovljive izvore energije je privlačenje međunarodnih investicija u zemlju i održavanje dobrog imidža unutar međunarodne zajednice, objašnjava Al-Saidi: „Zato što imidž znači novac“.

Prelazak na gospodarstvo utemeljeno na obnovljivoj energiji zapravo bi značajno povećao atraktivnost zaljevskih država za strana ulaganja, potvrđuje Don Truby. Gostujući profesor prava istražuje veze između održivosti i tehnologije na britanskom Sveučilištu Newcastle.


Klimatska kriza snažno pogađa regiju Perzijskog zaljeva

Nastavak izvoza nafte napunit će blagajne zaljevskih država, ali bi također mogao ugroziti njihovo postojanje. S obzirom na to da većina zemalja nastavlja s trošenjem fosilnih goriva, globalne temperature će nastaviti rasti. A regija Zaljeva će biti nesrazmjerno snažno pogođena.

Globalno povećanje od 1,5 stupnjeva Celzijusa do 2050. vjerojatno bi značilo povećanje od četiri stupnjeva za zaljevske države. Toplotni valovi od preko 50 stupnjeva već su pogodili regiju, a prosječne temperature su znatno iznad onih u ostatku svijeta.

Neki scenariji klimatskih promjena predviđaju da će prosječne maksimalne ljetne temperature u većem dijelu Perzijskog zaljeva vjerojatno premašiti razine na kojima je ljudski opstanak moguć. Globalno zagrijavanje će također pogoršati pustinjske oluje u regiji, a niski predjeli bi mogli biti pogođeni porastom razine mora.

„Paradoksalna situacija: s jedne strane ovisite od prihoda od nafte, ali u isto vrijeme vaše zemlje su u velikom riziku od klimatskih promjena", zaključuje Truby.

U nastojanju da nastavi izvoz fosilnih goriva uz ograničavanje rizika od klimatskih promjena, regija se okreće odvajanju i skladištenju ugljičnog dioksida (CO2), poznatom kao sustav CCS.

Ovim procesom, emisije CO2 se hvataju i premještaju pod zemlju ili se koriste za druge proizvode. Na to se dugo gledalo kao na sveti gral proizvođača nafte jer bi teoretski moglo dozvoliti sagorijevanje fosilnih goriva bez utjecaja na povećanje klimatskih promjena.

Ali čak ni desetljeća istraživanja još nisu dala nikakva rješenja koja bi se mogla brzo i u dovoljnoj mjeri iskoristiti. A klimatski aktivisti vide CCS kao opasno odvraćanje pozornosti od stvarnih mjera za sprječavanje klimatskih promjena.

 

Europska unija i druge zemlje su se do sada izjasnile protiv ovakvog pristupa. Oni vjeruju da bi fokus klimatskih akcija trebao biti na postupnom odvajanju od fosilnih goriva, a ne na tehnologijama za smanjenje emisija CO2.

No, kada se radi o regiji Perzijskog zaljeva sve klimatske aktivnosti trenutno su zasnovane na modelu daljeg iskorištavanja rezervi fosilnih goriva za financiranje tranzicije ka budućnosti bez ugljičnog dioksida. Za ekologe i aktiviste za ljudska prava ovo je čista ironija. Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala, je zato pozvala zemlje poput Saudijske Arabije da ostave svoje rezerve nafte u zemlji.

„Vrijeme je da Saudijska Arabija djeluje u interesu čovječanstva i započne postupno ukidanje industrije fosilnih goriva, što je od istinskog značaja kako bi se izbjegla dalja klimatska šteta", rekla je Callamard početkom godine.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.


Deutsche Welle | Manager.ba

 

O Autoru
Manager
Video
Željko Kiauta, poduzetnik iz Francuske
Od nogometnih škola Veleža i Lyona do platforme Sportiw
DAVORIN VIDAČKOVIĆ, GUMA M
Izazov je i užitak voditi tvrtku simbol automobilske branše
IVICA SIVRIĆ, REDAH
Javni sektor je često u sukobu umjesto u partnerstvu s privatnim