Čitav ljudski život prožet je aktivnostima, kod kojih postoji rok koji je potrebno poštovati.
Tako npr. učenici imaju rok do kojeg trebaju naučiti neko gradivo, pročitati lektiru ili uraditi seminarski rad. Studenti imaju rok do kojeg trebaju položiti sve ispite, pripremiti prezentaciju ili uraditi diplomski rad. Isto tako, nezaposleni imaju rok do kojeg se trebaju prijaviti na evidenciju Zavoda za zapošljavanje, odraditi pripravnički staž ili pronaći adekvatan posao.
Ako ste sportista, onda imate rok dok kojeg morate biti spremni za naredno takmičenje ili utakmicu, a ako ste roditelj, imate rokove do kojeg trebate platiti račune, upisati djecu u školu i sl. Naravno, ako ste radnik u poduzeću ili ste menadžer ili osnivač istog, onda vjerovatno imate rok do kojeg trebate završiti određeni posao, smanjiti troškove, povećati prodaju, ugovoriti narudžbu, naplatiti od kupca, platiti porez i ostale obaveze itd.
Dakle, bez obzira da li ste učenik, student, sportista, roditelj, poduzetnik, radnik ili menadžer, suočeni ste sa “rokom do kojeg nešto trebate uraditi ili završiti”. Nekada su ti rokovi određeni od strane neposrednog rukovodioca, a nekada ih određuje društvena norma ili “sila zakona”. Činjenica je da je rok pojam sa kojim se svako od nas svakodnevno susreće i gotovo da ne postoji ni jedna aktivnost kojoj nije određen rok ili deadline.
Šta je zapravo rok ili deadline? Riječ “deadline” je engleskog porijekla i prvobitno se odnosila na liniju oko vojnog zatvora koju zatvorenici u 19. stoljeću nisu smjeli prijeći jer bi u protivnom bili upucani. Današnja primjena ove riječi se odnosi na vremenski limit, a prvi put se spominje oko 1920. godine kada je počela obilježavati rok u kojem trebaju biti predani materijali u novinskim redakcijama.
U današnjoj ekonomiji postoje pravila i standardi za poštovanje rokova u svakome djelokrugu, a posebno su važna u poslovnom svijetu. Kupci, kao jedine prave sudije na tržištu, određuju kome će pokloniti svoje povjerenje i vrijeme (čitajte: novac). Zbog toga se pored kvaliteta i cijene, poštovanje rokova nameće kao treći bitan element kod njihovog odabira. U današnje “internetizirano” doba, pravovremeno znači – prije vremena. Ono što kupac očekuje danas, trebalo je biti već jučer. Zato je riječ deadline za mnoge u poslovnom svijetu danas podjednako stresna, kao i šetnja po zatvorskom dvorištu u 19. stoljeću.
Svaki poslodavac očekuje da se zaposlenik može nositi sa zahtjevima posla, te ćete u oglasima za posao uglavnom pročitati da se traži odgovorna osoba, spremna za rad pod pritiskom. To se prije svega misli na pritisak zadatih rokova. Taj pritisak može biti konstantan ili periodičan, očekivan ili neplaniran.
Iako prevladava mišljenje da ljudi bolje rade pod pritiskom, te da kratki rokovi i pritisak uzrokuju uzbuđenje i adrenalin koji nas potiču da budemo efikasniji, ovo vrijedi samo za rutinske i mehaničke poslove, ali ne i za smišljanje kreativnih ideja. Što su ljudi vremenski sputaniji, to je manja vjerojatnost da će riješiti složen problem, smisliti novu vrstu proizvoda ili usluga ili smisliti neku originalnu ideju. Istraživanja su pokazala da su iznimka situacije u kojima je radnicima dopušteno da se bez ometanja usredotoče na samo jednu aktivnost koju smatraju najvažnijom.
Također, vrlo je važno napomenuti da ukoliko zaposlenici na duže staze funkcionišu pod pritiskom, u stanju visoke pobuđenosti, to može imati negativne posljedice, na fizičko i psihičko zdravlje i dovesti do tzv. efekta sagorijevanja.
Kad najčešći način djelovanja u kratkim rokovima zaposlenici posežu za multitaskingom, tj. istodobnom ili naizmjeničnom obavljanju većeg broja poslova, što je također popularna “kvaliteta” kod zaposlenika na današnjem tržištu rada. Međutim, određena istraživanja potvrđuju da takva praksa troši više vremena od izvođenja svakog zadatka posebno, te da fokusiranje pažnje na jedan posao, dok se ne završi u potpunosti daje bolje rezultate.
Bez obzira čime se bavimo, činjenica je da postoje poslovi koji nisu toliko predvidivi ili ih nije moguće planirati toliko precizno na dnevnom nivou, ali ono što je važno i što dokazuju nauka i praksa jeste da kada imamo plan, lakše se prilagodimo i tim promjenama i nepredviđenim okolnostima. S tim u vezi, George Smith Patton, koji je poznat kao "Najborbeniji američki general" jednom prilikom je rekao: "Dobar plan danas je bolji od savršenog plana sutra."
Dakle, poštovanje rokova prije svega ovisi o pojedincima koji su ključni faktori poslovanja i važno je kako bi se stvorilo povjerenje koje služi kao garancija uspješnih i kvalitetnih međuljudskih odnosa, bez kojih je svaki napredak pojedinca, organizacije i društva u cjelini onemogućen.
Da bi se stvorilo društvo u kojem se poštovanje rokova i tuđeg vremena smatra normom, neophodno je da organizacije koje čine društvo poštuju rokove koje imaju, a prije toga to mora uraditi i svaki pojedinac.
Emir Čolo, dipl.ekonomist
