Anja Kolovrat Rotim
urednik uto, 08/31/2021 - 14:54Titula autora:
mag.iur.
Autor opis:
Magistra prava sa pravosudnim i odvjetničkim ispitom. Dugogodišnje radno iskustvo u odvjetničkom uredu. Direktorica Lex Consulting Agencije.
Slika autora:
Diskriminacijom će se smatrati svako različito postupanje prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života (prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH).
PROČITAJTE VIŠE: Ulazak stranaca u državu Bosnu i Hercegovinu
1. Sudska zaštita: Bosna i Hercegovina je usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije 2009. godine napravila veliki korak na zacrtanom putu unapređenja zaštite ljudskih prava.
Kada je riječ o sudskoj zaštiti žrtve diskriminacije u Bosni i Hercegovini, primarnu ulogu ima zaštita u parničnom postupku. Zakon o zabrani diskriminacije posebnu pažnju posvećuje parničnom postupku usmjerenom na antidiskriminacijsku zaštitu, za koji, u odnosu na opća pravila parničnog postupka, predviđa određene proceduralne specifičnosti. Cilj tih specifičnih odredbi jest jačanje procesnog položaja žrtve diskriminacije, koja po definiciji ima slabiji položaj u odnosu na počinitelja. Pored ovih pravila, koja kao lex specialis derogiraju opća pravila postupka, primjenjuje se i Zakon o parničnom postupku.
Parnična zaštita od diskriminacije predviđena Zakonom o zabrani diskriminacije BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 59/09, 66/16) očituje se na dva načina:
- kao zaštita prava u okviru već postojećih sudskih i upravnih postupaka
- kao zaštita prava pokretanjem posebnog parničnog postupka za zaštitu od diskriminacije.
Ovakva podjela vidova parnične zaštite u Bosni i Hercegovini, generalno se određuje kao podjela na incidentalnu zaštitu od diskriminacije i na zaštitu pruženu putem posebnih antidiskriminacijskih tužbi u kojima je odluka o diskriminaciji odluka o glavnom pitanju.
Pored mehanizma direktne antidiskriminacijske sudske zaštite pojedinaca, u Bosni i Hercegovini postoji i mogućnost kažnjavanja počinitelja diskriminacije putem prekršajnog i/ili kaznenog postupka.
Kontinuirana diskriminacija, uslijed nepostupanja po preporuci Ombudsmena ili nalogu suda u Bosni i Hercegovini, predstavlja prekršajno djelo za koje je predviđena novčana kazna. Kažnjavanje diskriminatora putem prekršajnog postupka potencijalno može otkloniti diskriminaciju u određenom slučaju.
Dostupnost pravne pomoći žrtvi diskriminacije veoma je važna već u prvoj fazi – prepoznavanju i iniciranju postupka. Pojedinci u Bosni i Hercegovini često ne znaju što podrazumijeva pojam diskriminacije koju poistovjećuju s generalnim kršenjem (ljudskih) prava te, shodno tome, nisu ni svjesni činjenice da su diskriminirani.
Čak i u slučaju da je određeno lice prepoznalo da je žrtva diskriminacije, potrebno je mnogo hrabrosti da bi se to lice odvažilo na traženje zaštite. Zakon za podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije predviđa objektivni rok od jedne godine, a u okviru njega subjektivni rok od tri mjeseca. Radi se o prekluzivnim rokovima, čijim protekom tužitelj gubi pravo na podnošenje tužbe, odnosno, u slučaju podnošenja tužbe po isteku ovih rokova, ona bi bila odbačena.
Međutim, u mnogim situacijama morat će se ući u meritum da bi se utvrdilo kada je diskriminacija točno nastupila.
2. Upravna zaštita: Institucija Ombudsmana za zaštitu ljudskih prava, Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije, je nezavisna institucija, koja pruža zaštitu protiv diskriminacije, rješavajući po žalbama građana.
Institucija Ombudsmana se neće miješati u proces odlučivanja sudova, ali može pokrenuti sudske postupke ili intervenirati u toku postupka koji se vodi, kad god ustanovi da je takva aktivnost neophodna pri obavljanju njegovih dužnosti. Ombudsmen također može dati preporuke organu vlasti koji je strana u postupku ili biti konsultiran od strane u postupku (prema Zakonu o Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine,"Službeni glasnik BiH", br. 19/2002, 35/2004, 32/2006, 38/2006 - ispr. i 50/2008 - dr. zakon).
3.Ustavna zaštita: Zaštitu od nediskriminacije također pruža i Ustav Bosne i Hercegovine, kao najviši akt naše države, i to u čl.II st.4.
Za više detalja www.lexconsulting.ba, kontakt: [email protected]
Do idućeg čitanja, srdačno vas pozdravljam!
