DRŽAVE SVIJETA
Može li nam mala afrička zemlja biti uzor?
manager.ba/studentski.hr Pozitivna politička ekonomija 20 veljače, 2021
Izvor fotografije:
studentski.hr

Zabranjena plastika, nekorištenje automobila 1. i 3. nedjelje u mjesecu, zajedničko čišćenje ulica, dronovi koji dostavljaju lijekove... Utopija ili stvarnost?

 

Piše: TOMISLAV VOLARIĆ

Između predavanja često ogladnimo, pa se uputimo do najbliže pekarnice ili supermarketa. S obzirom na nedostatak vremena, jedemo nešto u hodu, na brzinu. Odlučimo se za kroasan s čokoladom, pizzu, burek ili neku sličnu, četvrtu opciju. Proizvod u supermarketima gotovo je sigurno upakiran u plastičnu vrećicu, dok će nam u pekarnici gotovo sigurno biti ponuđena. Platit ćemo ga, izvaditi iz pakiranja i pojesti. Ne razmišljajući previše, plastičnu ćemo ambalažu zgužvati i ubaciti u koš za smeće. 

Što će se dogoditi s tom plastičnom vrećicom? 

Plastičnu vrećicu nismo rabili duže od nekoliko minuta, međutim ona može postojati još stoljećima. Jednom kada je ubacimo u koš, postoji nekoliko scenarija koji se mogu odigrati s njom. Prvi je od mogućih scenarija taj da će završiti na smetlištu i biti spaljena zajedno s ostalim smećem. Ipak, posredovanjem vjetra, može završiti u šumi, na cesti, a naposljetku i u vodi. U tom slučaju sasvim je moguće da ćemo na obiteljskom ručku za 25 godina konzumirajući ribu u svoje tijelo unijeti i ponešto plastike, odnosno njezinih mikročestica koje nisu ni vidljive golim okom.

Danas je gotovo nemoguće kupiti bilo što, a da nema poveznice s plastikom. S obzirom na vrijeme u kojemu živimo, za očekivati bi bilo da ćemo učiniti sve kako bismo smanjili korištenje nečega što je očito štetno po naš okoliš i samim time po naše zdravlje. Međutim, prema studijama Science Advancesa, znanstvenog časopisa koji je osnovalo Američko društvo za napredak u znanosti, njeno će se korištenje do 2050. učetverostručiti.

Optimizam nam pružaju primjeri poput Singapura, koji je jedan od globalnih predvodnika u provođenju zaštite okoliša, ili pak nešto bliži primjer otoka Krka čiji stanovnici odvajaju otpad već desetak godina, po čemu su pioniri u Hrvatskoj. Međutim, jedna mala afrička zemlja, površinom upola manja od Hrvatske, praktičnim rješenjima temeljenim na ljudskoj suradnji i brizi za okoliš pokazala je cijelom svijetu što znači biti svjestan činjenice da nam je Zemlja jedini planet koji imamo.  

Najčišći glavni grad u Africi  

Kigali, glavni grad Ruande, zemlje bez izlaska na more smještene u istočnoj Africi, najčišći je glavni grad tog kontinenta. Plastika je strogo zabranjena, a posjetiteljima se plastične vrećice oduzimaju odmah po slijetanju u zračnu luku. Osim toga, ako se nađete u zračnoj luci zadnje subote u mjesecu, s razglasa ćete čuti kako je tog dana Umuganda, dan koji svi stanovnici provode na ulicama skupljajući smeće, sadeći drveće ili pak popravljajući ceste. Pritom razgovaraju o problemima, druže se, razmjenjuju aktualnosti. 

Nesudjelovanje na ovom događaju podložno je kaznama, koje su, doduše, manje od cijene prosječnog obroka u studentskoj menzi. Cijena iznosi 4,50 kuna, ali je to ondje puno novaca. Međutim, taj dan znači mnogo za stanovništvo s obzirom na njegovo etničko i društveno značenje. Mobiteli ostaju kod kuće, ne voze se automobili, a kafići, supermarketi, kao i ostali sadržaji ne rade do 13 sati. Umuganda je dan koji nije uvijek imao pozitivnu konotaciju jer je izgrađen na krvi i patnji djece, nemoćnih i drugačijih. 

Metle koje su zamijenile puške 

Kraj prošlog stoljeća obilježili su mnogi ratovi i sukobi diljem svijeta. Hrvatska je prošla Domovinski rat, jedno od najkrvavijih razdoblja u svojoj povijesti koje je i dalje duboko urezano u pamćenje mnogih. Praktički paralelno s događajima u Hrvatskoj, Ruanda je prolazila najcrnji period svoje povijesti. U zemlji je buktio rat koji je okončan 1994, no ono što je slijedilo bilo je gore i od samog rata – genocid nad manjinskim narodom Tutsi, kao i nad pripadnicima većinskih Huta koji su se suprotstavili sunarodnjacima, odnio je u stotinjak dana milijun života. Zemlja teških i bolnih uspomena morala se suočiti sa svojom poviješću i krenuti dalje, što nikada nije lako, ali je isto tako i nužno. 

Vizija budućnosti 

Suočena s realnošću dubokih podjela u zemlji, ruševnih gradova i siromašnog stanovništva, 2000. godine vlada Ruande na čelu s predsjednikom Paulom Kagameom odlučuje sastaviti plan za bolju  budućnost. Stabilna vlast, učinkovitost javne uprave, jačanje obrazovanja, ekološke svijesti i modernizacija  agrikulture temeljne su značajke plana koji je rezultirao značajnim padom broja nepismenih, padom siromaštva i gladi, ekonomskih rastom i cijelim nizom nevjerojatnih reformi koje bi mnogi ocijenili utopističkima. Bolesnima se lijekovi dostavljaju dronovima, a djeca u školama uče o štetnosti plastike i važnosti očuvanja okoliša. Infrastruktura koja je razrušena tijekom rata dobrim je djelom obnovljena, a Tutsi i Huti žive u miru. Izbjeglicama su izgrađeni domovi, liječnici pružaju besplatne preglede na ulicama gradova na mjesečnoj bazi.  

Lekcije koje možemo naučiti  

Naravno, Ruanda, kao i svaka zemlja, ima svoje probleme. Prema nekim analizama, rast zemlje u svim segmentima plaćen je demokratskim nazadovanjem i učvršćivanjem tehnokratske vlasti. Unatoč tome, percepcija je korupcije, prema godišnjem izvješću Transparency Internationala, bolja nego u Hrvatskoj.

Dok je Ruanda zemlja s prosječnim gospodarskim rastom od 7,5% godišnje, u Hrvatskoj je gospodarstvo do prošle godine raslo oko 3% godišnje. Dakle, jedna afrička zemlja u mnogim je stvarima bolja od članice Europske unije. Dok je nama smiješno razmišljati o zajedničkom čišćenju ulica, u Ruandi je to dio rutine. O zabrani plastike u Hrvatskoj se niti ne razmišlja, a reforma obrazovanja nije bitnija od ideoloških pitanja koja nas vuku na dno Europe. Možda je vrijeme da dovedemo u pitanje svoju modernost i zamislimo se nad primjerom zemlje koja je imala burnu prošlost nalik našoj s još težim posljedicama.  

Ključ leži u svakom od nas 

Pri kupovini namirnica rabimo višekratne vrećice, ne bacajmo smeće u šume, rijeke, u more. Naučimo cijeniti našu prirodu, probudimo u sebi svijest o tome što sve možemo postići kao kolektiv. Počnimo se koristiti pravima koja nam stoje na raspolaganju, počevši od izlaska na izbore i edukacije. Izborimo se za bolji svijet i bolje sutra. Zvuči kao utopija? Očito je da neki to mogu – pa krenimo i mi djelovati dok još nije prekasno.

Tagovi:
O Autoru
manager.ba/studentski.hr
  • LRC d.o.o. Sarajevo
  • Connect Agencija
  • Euro-Express d.o.o.
Video
VIDEO
Strategija multimilijunaša 1-5-10: Kako izgraditi život iz snova
MATE RIMAC
12 najtežih mjeseci u stvaranju Rimac Automobila
VIDEO
Zašto bih kupila kod vas, a ne kod vaše konkurencije - skinite povez s očiju