Piše: Bojan Šunjić, Manger.ba
Tvrtka WeWork, čija se vrijednost procjenjivala na vrtoglavih 47 milijardi dolara, podijnela je zahtjev za stečaj svog ogranka u SAD, unatoč tomu što coworking prostori ne izlaze iz mode. Njene druge poslovnice posluju sve bolje. WeWork upravlja sa više od 700 coworking prostora diljem svijeta i ima oko 730.000 članova.
Istovremno su coworking prostori, ne samo Weworka nego i drugih iznajmljivača, sve traženiji s druge strane Atlantika. I korisnici i njihovi poslodavci smatraju ih općenito dobrim za radnike jer su dovoljno prostrani, otvoreni, sigurni, nalaze se u dobro opskrbljenom okružju. Smješteni su u stambenim zonama ili blizu njih, te ljudi do njih stižu pješice iz svojih domova.
"Živimo u malom stanu i dijelim radni prostor sa svojim mužem, koji također radi hibridno" priča je uposlenice konzultantske kuće za tržišne podatke iz središta Londona. "Rad u kući, kao prostoru koji dijelimo s obitelji, nije isto što i djeljenje nekog objekta sa strancima, ali čini se kako ideja "živi"... Kaže kako se osjeća malo opterećeno, zbog kućnih obveza, ali ipak štedi vrijeme jer ne putuje na posao.
Kada joj je potrebna veća izolacija, dva puta tjedno odlazi u coworking prostor Patch, nadomak svoga doma. Plaća osam posjeta mjesečno, a poslodavac joj plaća polovinu troškova jer smatra kako je takva vrsta rada dobra za njenu produktivnost.
Upravo rad u takvim coworking prostorima par puta tjedno, kao svojevrsna kombinacija rada u uredu, rada od kuće i rada "blizu kuće" sve je popularniji i sve više se naziva "trećim načinom" rada.
S "ovu stranu" Atlantika
Europski coworking prostori dizajnirani su u nekoliko etaža. Prostori za rad u coworking načinu, kafići i prostori za događaje, obično su u prizemlju. Kafići i prostori uza događaje koriste se za dječje zabave ili radionice, a lokalna mala poduzeća, poput pekarnica ili cvjećarnica organizuju u njima povremene kratke događaje.
Na gornjim etažama korisnici imaju pristup sobama za sastanke i tzv. tihim kabinama.
Većina ih je smještena u stambenim četvrtima, dovoljno blizu poslovnim središtima.
Pa kako onda WeWork nije uspio u SAD-u?
Ključni problem WeWorkovih poslovnica u SAD-u bio je njhova lokacija. Smještane su u poslovnim središtima što je u samom početku odredilo veoma visoku potrošnju prihoda (više od 70%) na iznajmljivanje. Kod coworking prostora u stambenim četvrtima, najam je znatno jeftiniji.
Nakon godina postojanja i rada modernih coworking prostora, postalo je razvidno kako su njihovi korisnici mahom "disidenti" iz velikih užurbanih ureda, željni blizine doma i slobode u rasporedu vremena.
Stoga je, više nego očito kako je početno pravilo smještanja coworking prostora u poslovne četvrti bilo strateška greška. Nakon velikog rasta uslijedio je nagli pad.
Istovremeno, manji coworking prostori u stambenim četvrtima imali su stidljiv rast, a danas imaju jasnu i sigurnu budućnost. Znaju točno tko su im potencijalni korisnici, gdje i kako žive i ponajviše, što to od njih očekuju. Što više, trenutno stvaraju treći način rada koji nije ni uredski niti onaj od kuće. Način rada koji "paše" mnogima, a koristi upravo njima.
Manager.ba
