Prema definiciji međunarodne Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) evaluacija je sistematičan i objektivan proces, kojim se određuje vrijednost ili značaj aktivnosti planirane provedbe, provedbe u toku ili završene provedbe, a provodi se za određeni projekt, program ili javnu politiku.
PROČITAJTE JOŠ: Kako napisati dobar projekt?
Ex – post evaluacija ili vrednovanje nakon provedbe provodi se barem 1 – 2 godine nakon završetka programa (ili nekog drugog planskog dokumenta).
Ponekad je potreban i puno duži period da bi se vidjeli prvi rezultati (npr. kod reformi obrazovnog sustava).
Vidljivost rezultata je ključna jer se ex - post evaluacija provodi upravo radi mjerenja utjecaja i učinaka tih rezultata nakon provedenog programa, te učenja iz njih.
Možda se iz današnje perspektive čini da je provedba ex – post evaluacije neupitna, ali to nije uvijek bilo tako.
Dugo vremena se nije točno znalo koliko je jedan projekt doprinio razvoju zajednice i (je li uopće) 'odigrao ulogu' zbog koje je odobren.
S druge strane, mnoštvo je projekta koji su dali odlične rezultate, ali propustilo se iz njih učiti i primijeniti provedeno za rješenje drugih sličnih izazova u društvu.
Zbog mnoštva neodgovorenih pitanja s vremenom se javila potreba nadležnih tijela (kao podupiratelja i investitora) za odgovorima.
Bit samog postupka ex – post evaluacije je da se cijeli strateški dokument koji se vrednuje nakon završetka provedbe sažeto ponavlja i vrednuje s jednim osnovnim ciljem, a to je da se ocijeni njegov utjecaj i/ili učinak.
Dakle, fokus se stavlja na ostvarena postignuća i daje nam odgovor na pitanja: Jesmo li pametno potrošili resurse, kakav je to utjecaj imalo, kakvi su rezultati postignuti.
Pri vrednovanju uvijek treba imati na umu da se resursi ne odnose samo na novac, već i ljude, energiju i vrijeme i s tim na umu uvijek se ide s ciljem da se potakne napredak.
Kriteriji vrednovanja su isti za sve vrste evaluacija i to su:
- važnost/relevantnost (rade li se prave stvari na pravi način tj. jesu li ciljevi utemeljeni na stvarnim potrebama i do koje mjere su ti ciljevi opravdani u odnosu na potrebe).
- djelotvornost/efektivnost (usporedba što je ostvareno u odnosu na ono što je planirano)
- usklađenost/koherentnost (logika strategije tj. vanjska i unutarnja usklađenost dokumenata i ciljeva, te komplementarnost ciljeva i mjera).
Dodatni kriteriji uključuju i učinkovitost (efikasnost), dosljednost (konzistentnost), komplementarnost, održivost, jednakost i prihvatljivost.
Na kraju bih htjela još jednom istaknuti da je najveća korist koju nam ex – post evaluacija donosi znanje.
Ako smo napravili dobar rezultat, ohrabruje nas da nastavimo u istom smjeru. U slučaju da nismo ispunili iščekivanja pomaže nam da spoznamo u čemu smo griješili i naučeno uvrstimo u idući projekt, da napravljene greške ili propusti budu pomoć i nama i drugima u budućem radu.
https://www.instagram.com/p/CF6jKOiJ7so/?igshid=1pucxz625g7sb
Ono što možemo reći općenito za sve vrste evaluacija, pa tako i za ex – post evaluaciju, jeste da bit evaluacije nije u samom procesu vrednovanja, već u pomoći koja se kroz vrednovanje osigurava, kako bi se mogao napravi bolji posao.
Stoga je ključno motivirati dionike na suradnju, kako bi uvidjeli koje su im stvarne potrebe i problemi i tako dobili što bolje rezultate evaluacije.
Time im se direktno pomaže da ostvare zadani cilj ili da uvide gdje su mogli napraviti bolje.
Ako imate nekih pitanja o ovoj ili sličnim temama obratite mi se na [email protected] ili nam se pridružite u druženju i raspravi na Instagram profilu @evaluatorbih.