Ipak se okreće ... ili kako to rade u svijetu
Život nakon korone: 6 prednosti javnih vrtova
Manager Diplomacija biznisa 01 svibnja, 2020

Kako će se izgledati život nakon korone ili možda život u pauzi između dvije korone nije sigurno i još puno nagađamo. No, u stanju smo već vidjeti neke dijelove budućnosti.

 

 

Stoga su velike šanse da je svatko od nas već donio odluku o tome što ćemo vrlo skoro mijenjati.

Dijelom jer će nas korona virus na to primorati. Neke promjene inicirat ćemo sami jer nas je ovo iskustvo nečemu i naučilo.

Tako, većina nas već zna da ćemo više kupovati online a manje u trgovinama.

Kao što već nekako znamo da ćemo generalno kupovati manje, osim sredstva za dezinfekciju, naravno.

Uvjereni smo kako mnogi od nas razmišljaju o tome kako bi trebali proizvoditi neku hranu, čak i ako

pod hranom mislimo na bosiljak i ljute papričice u posudicama duž prozora.

Usput, države i vlade će se u budućnosti jako truditi da svoje potrebe za hranom osiguraju unutar svojih granica.

Ima jedna stvar koju će dobar dio nas u skoroj budućnosti nastojati otkriti.

Trebali smo to i ranije ali nismo stigli.

Zahvaljujući koroni, sad sigurno hoćemo. Napokon ćemo pronaći neki hobi.

 

 
Limburg provincija, Nizozemska

 

Što zajedničko imaju proizvodnja hrane za vlastite potrebe i hobiji? Puno više nego što ste mislili.

Na engleskom govornom području nazivaju ih allotments, schrebergarten su u Njemačkoj dok su u Nizozemskoj poznati pod imenom volkstuin

Kod nas bi ih, ako ikada postanu realnost, mogli nazvati javnim ili gradskim vrtovima.  

Ime nije važno. Iako holandski naziv nije bog zna kako zvučan, u Nizozemskoj ima preko 200 000 javnih vrtova!

Valjda to nešto govori o njihovom značaju i, svakako, popularnosti.

Koncept javnih vrtova dosta je nepoznat na našim prostorima.

Razlog možda leži u činjenici da dobar broj stanovnika naših urbanih naselja svoje ambicije za uzgajanjem hrane može ostvariti na vlastitim posjedima u okolici.

Ali nikako i svi stanovnici.

Osim toga, doba korone mnoge je obitelji ostavilo sa smanjenim ili nikakvim prihodima.

Jeftinija hrana bi sigurno pomogla ugroženim kućnim proračunima.

Ako su javni vrtovi barem djelić rješenja da im bude lakše, onda je ideja vrijedna razmatranja.

Javni vrtovi nude zdravu i jeftinu hranu. Ali i više od toga, krenimo redom.


1. Novčanik ih jako voli

Ovu prednost nije potrebno posebno opisivati.

Dovoljno je spomenuti gradsku tržnicu i cijenu jagoda iz domaćeg uzgoja. Ili cijenu mladog krumpira koje je putovao iz prijateljske ali daleke afričke zemlje.

Teško je sada reći što će biti skuplje nakon korone, domaća ili hrana iz uvoza.

Sigurno je međutim da će i jedno i drugo biti preskupo.

 

2. Pesticida nema 100% samo ako ih niste koristili

Izgleda zdravo, kažu da je zdravo, piše na etiketi da je bez pesticida, organski uzgojeno, ima i neki certifikat...

Znate što, možda sve to i jeste tako, ali ne mora biti.

Jedino ako niste koristili pesticide u hrani koji ste sami uzgojili onda nema mjesta za nikakvo ali.

Ima još jedna čudesna stvar s hranom koju sami uzgajate.

Naime, ako ste je gledali kako raste, nećete je lako pustiti da vam propadne.

Što znači da ćete je jesti na sto načina.

Pripremat ćete viškove hrane za zimnicu, bez konzervansa i bez šećera.

Baš kako i treba, unosit ćete u sebe više povrća i manje prerađevina.

Da, istina je da zdravlje ulazi na usta.  

 


Derbyshire okrug, Ujedinjeno Kraljevstvo

 

3. Tajna je u kretanju

Ljudi koji imaju svoje vrtove, voćnjake ili više od deset saksija cvijeća na balkonu znaju ovu tajnu.

Brinuti o biljkama bilo koje vrste i visine, znaci k r e t a t i  s e.

Minut, dva oko mrkvice pa minut, dva, tri s blitvom i tek što se okrenete, zapravo su prošli sati.

Prije nego li i primijetite izbrojali ste svojih 10 000 koraka dnevno.

Shvatit ćete vrlo brzo kako vam ništa nije teško za vašu malu oazu na zemlji.

Ustati ranije nego ikad, tri puta dnevno otići i provjeriti je li sve u redu, ostati do kasno u noć dok ne završite sve što ste planirali.

Povrh toga, nevidljivi brojač radi i računa svaki korak.

 

4. Ah, taj takmičarski duh

Parcele u gradskim vrtovima u pravilu su vrlo male površine.

Što znači da, iako to naravno uopće ne želite, jako dobro primjećujete što je na parcelama u susjedstvu.

I lijepo vidite - zelena salata nekako zdravije izgleda na parceli lijevo od vas, paprike su tu negdje dok su tikve definitivno duplo veće na parceli s desne strane.

Što ćete učiniti?

To najviše ovisi kakvu osobnost imate ali, u principu, nema pogrešnog odgovora.

Možda ćete susjeda pitati za savjet.

Možda ćete konzultirati Google ili strica koji sigurno zna trik i iduće godine zadovoljno promatrati kako susjedov pogled leti na vašu stranu, jasno prema tikvama.

Javni vrtovi su mjesta zdrave konkurencije.

 

 
Manhattan, New York, SAD-e

 

5. Duh zajednice

Ostali ljudi u javnom vrtu već u startu s vama imaju nešto zajedničko a to je da svi želite uzgajati zdravu hranu za svoje potrebe.

Za početak je to više nego dovoljno. Odatle krećete.

Malo po malo razmjenjivat ćete sjemenje i savjete.

Počet ćete jedni drugima pomagati. Zajedno praviti pauze.

Razgovarati.

Vaši susjedi u vrtu postat će vaši novi prijatelji a njih nikada dovoljno.

Ovakve male zajednice idealne su za organiziranje godišnjih takmičenja u kojima zajednički birate najbolju mrkvu, najveći patlidžan ili najukusniju marmeladu od jagoda.

Što god se vi unutar zajednice dogovorite, ostatku svijeta je u redu.

 

6. Svijet se otvara 

Teško je zamisliti koliko će se svijet otvoriti na toj maloj parceli.

Otkrit ćete nove načine, nove primjene, nove vrste.

Shvatit ćete da onda kad ljubavi nije bilo ona zapravo nije bila zaslužena.

Uzmite recimo brokulu.

Niste je voljeli od prvog zalogaja. Sačekajte da probate svoju.

Za par dana nadoknadit ćete godine u kojima ste živjeli bez brokule.

Nećete se na tome zaustaviti.

Iduće godine ćete posaditi i njenu rodicu, fenomenalnu brokulu rabe ili rapini kako je zovu Talijani.

Ovaj gorkasti zeleniš puno se jede u Italiji, Španjolskoj i Portugalu.

Talijani je spravljaju s Orecchiette tjesteninom, u obliku školjke, iz talijanske Puglia regije.

Jasno vam je na što mislimo.

Jedno vodi prema drugome i ubrzo ćete postati pravi stručnjak za vitamine iz slatkog krumpira, upotrebu listova od cikle ili perzijski krastavac.  

 

Za kraj, u zemljama Zapada korištenje parcela u javnim vrtovima uređeno je posebnim pravilima.

Ona uglavnom služe da se izbjegnu zlouporabe prave namjene tih parcela a to je proizvodnja zdrave hrane za osobne potrebe.

Bez trunke milosti će iz većine ovih vrtova izbaciti one za koje otkriju da su se pomagali pesticidima ili su viškove pokušali prodati na gradskoj tržnici.

Ne treba niti spominjati kako poduže liste čekanja za dodjelu parcela osiguravaju da se pravila striktno poštuju.

 

Zemljište za javne vrtove obično doniraju općine, tvrtke ili jednostavno ljudi koji imaju poljoprivredno zemljište i želju pomoći drugim ljudima. Nije li pravo vrijeme da i mi pokušamo nešto slično?

Valentina Marinčić

Titula autora: 
Mr.sc.
Autor opis: 
Ministar-savjetnik u Misiji BiH pri EU u Briselu. U diplomatskoj karijeri bila zamjenica veleposlanika BiH u Kraljevini Nizozemskoj, zamjenica Stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku i veleposlanica BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Slika autora: 
O Autoru
Manager
Video
SANJA MIOVČIĆ, VSI U BIH
Investirali smo više od devet milijardi dolara u BiH
VJENCESLAV LEKO, AX-SOLING
Imao sam priliku od malih nogu učiti o poslu
STIPE KRIŠTO, B KRUG
Birao je: Njemačka ili Livno