DESETLJEĆE
Što je Hrvatska postigla od ulaska u EU 2013. godine?
Manager 01 srpnja, 2023

 

Godišnjice, pogotovo kad su “okrugle” kao prvo desetljeće od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, neizostavno su i prigode za pogled u retrovizor. A on, kao i obično, nudi gledanje iz raznih kuteva i naočala.

 

Jadranka Dozan, Poslovni dnevnik 

U Vladi Republike Hrvatske naročito vole podcrtavati da je Hrvatska u tih deset godina članstva i korištenja EU mehanizama i fondova u plusu 10,74 milijarde eura. Niz “čvrstih” pokazatelja ukazuje na ostvareni napredak, ali jednako tako mnogi upućuju i da potencijali nisu najbolje iskorišteni.

Za njihovo ostvarenje nisu dovoljni EU fondovi i uspješne turističke sezone. Hrvatska se treba još brže mijenjati i modernizirati u ekonomskom i institucionalnom smislu, smatra ekonomist Velimir Šonje, a priliku za to vidi i u poticajima koje, primjerice, reformi sustava državnih poduzeća nameće proces pridruživanja jedinom preostalom klubu najrazvijenijih država svijeta u kojemu još nismo, OECD-u.

 

2,5
puta povećan je hrvatski robni izvoz u zadnjih deset godina

Među ostalim, 10 godina poslije Hrvatska ima dva stupnja viši kreditni rejting u odnosu na vrijeme pristupanja jedinstvenom tržištu, a dio analitičara drži da je u dogledno vrijeme napokon dohvatljiv i ‘A’ rang. Za građane to možda ne znači mnogo, ali ipak je određeni sintetički iskaz poboljšanja, kako u javnim financijama tako i ukupnoj ekonomiji.

Jedna od značajki povezanih s ulaskom u Uniju je internacionalizacija hrvatskog gospodarstva, koja se očituje u 2,5 puta povećanoj vrijednosti robnog izvoza (sa 9,6 milijardi eura u 2012. na lanjskih 24 milijarde eura), s tim da je u zemlje EU povećan za gotovo tri puta.

Doduše, sličnim tempom kao robni izvoz povećan je u tih deset godina uvoz (sa 16,2 na 41,8 milijardi eura.), a kako je na strani uvoza roba baza znatno veća, i vanjskotrgovinski deficit je veći. Snažno je povećan i izvoz usluga, pri čemu su prihodi od turizma kao najznačajnije stavke sa 6,83 milijarde eura u godini uoči ulaska u Uniju porasli na prošlogodišnjih više od 13 milijardi.

 

12 %
Razinom BDP-a prema paritetu kupovne moći, što je najčešće korištena mjera razvijenosti, u deset godina Hrvatska je napredovala sa 61 na 73% prosjeka EU.

Utjecaji internacionalizacije vidljivi su i na izvoznim rezultatima IT sektora, transporta, logistike. Kad je riječ o BDP-u po stanovniku kao sintetičkom pokazatelju standarda, u tom periodu podjednak broj zemalja tzv. Nove Europe ostvario je manji, odnosno veći konvergencijski pomak.

Činjenica je, međutim, da su s većim zaostatkom za prosjekom Unije i prije deset godina i danas (bile) samo tri države članice. Dodatno, u Hrvatskoj je nešto veći utjecaj nego u usporedivim zemljama imao i manji “nazivnik”, tj. broj stanovnika koji je između dva posljednja popisa stanovništa pao sa 4,28 na 3,87 milijuna.

Lakši pristup tržištima rada razvijenijih zemalja EU rezultirao je velikim odljevom domaće radne snage, posebice najpotentnije. Uz znatno veće plaće, iseljavanje se pripisuje i osjećaju nejednakosti šansi i korupcije. Posljedično su u proteklih deset godina značajno porasli i iznosi deviznih doznaka iseljenika. Među članicama EU Hrvatskoj su međunarodne doznake mjerene udjelom u BDP-u najznačajniji osonac.

 

U skladu s trendovima

Hrvatske tokove kapitala s inozemstvom, kao i mnoga druga usporediva gospodarstva koje su u povijesti zabilježila značajne migracijske valove, karakteriziraju razmjerno veliki neto priljevi osobnih doznaka. Nakon što su se u razdoblju od 2001. do 2013. njihovi iznosi uglavnom kretali u rasponu od 3 do 4,4 BDP-a, neto priljev osobnih doznaka od 2013. naovamo, odnosno od pristupanja Uniji, osjetno je porastao.

Prema podacima HNB-a, u prosjeku otada bilježe dvoznamenkastu godišnju stopu rasta – oko 10,3%. Lani je neto priljev dosegnuo 6,8% BDP-a, pri čemu je godišnja stopa rasta iznosila čak 22,6%. Kako kažu u središnjoj banci, tako visoke stope rasta već su zabilježene proteklih godina, primjerice u 2015., 2016. i 2021., što je u skladu s migracijskim kretanjima nakon ulaska u EU.

 

17 milijardi eura

iznosila su u 10 godina inozemna ulaganja u EU, a u prethodnih deset - 19 milijardi

“Stoga ni lanjska nominalna stopa rasta ne odstupa značajnije od trendova, posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu. Usto, kao dio mogućeg objašnjenja nameće se i pretpostavka da su domaći radnici na privremenom radu u inozemstvu, uslijed izrazitih manjkova kvalificirane radne snage na tržištu rada, ugovorili primjetno povoljnije financijske uvjete rada negoli proteklih godina”, objašnjavaju.

Podcrtavajući značaj (ili ovisnost) o deviznim doznakama kod nas su se katkad njihovi godišnji iznosi uspoređivali s izravnim stranim ulaganjima, s naglaskom kako ih premašuju. U 10 godina od ulaska Hrvatske u EU direktna inozemna ulaganja iznosila su 17 milijardi eura, od čega samo lani 3,49 milijardi. U desetljeću prije toga bila su nešto veća – nepunih 19. milijardi.

Prevladavajuće je mišljenje da se u privlačenju privatnih investicija nismo pokazali naročito uspješnima. Udjel investicija u BDP-u u RH u deset se godina smanjio s 24 na 20% u odnosu na period od deset godina prije ulaska u EU, ističe ekonomski analitičar Andrej Knez, dodajući ipak kako među zemalja središnje i istočne Europe većina nije imala povećanje udjela investicija.


Razmimoilaženja u vrhu

Premijer Andrej Plenković uz 10. godišnjicu naglasio je da je Unija zajednica vrijednosti, prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska ima mogućnost dosegnuti prosjek razvijenosti Unije.

Podsjećajući kako do kraja desetljeća iz Unije imamo na raspolaganju 25 milijardi eura, premijer je rekao da je uvjeren da ćemo do 2030. uspjeti nadoknaditi ono što nismo mogli 90-ih godina, kad je Hrvatska bila u ratu, a usporedive zemlje bavile su se pripremama za eurointegracije. 
Predsjednik Milanović, očekivano, ponešto drukčije gleda na stvari. “Moja bilanca prvih deset godina Hrvatske u EU je – bez pretjeranog oduševljenja, molim”, komentirao je nedavno.

 

Poslovni dnevnik / Manager.ba

Tagovi:
O Autoru
Manager
Najnovije vijesti
Video
ANER KRUŠKONJA, OBRTNIČKA KOMORA HNŽ
Koliko se danas isplati biti obrtnik
DAMIR UZUNOVIĆ, BUYBOOK
Mi smo išli naopačke
JASMIN BADŽAK, EUROSJAJ
Moj radni dan traje 24 sata, ali uživam u svom poslu!
Savjeti