LETI LETI LETI
Četiri zračne luke - četiri različite priče
Manager 09 siječnja, 2023

Prošlogodišnji rezultati prometa putnika pokazuju sve različitosti bosanskohercegovačkih zračnih luka. 

 

U Bosni i Hercegovini se zračni putnički promet odvija preko četiri međunarodne zračne luke, sarajevsku, tuzlansku, mostarsku i banjolučku. Sve četiri posluju različito, prihoduju iz različitih izvora, postižu različite rezultate. Zorno to pokazuju prošlogodišnji rezultati.


Sarajevo "na tračnicama" glavnog grada

Sarajevska zračna luka svoju poziciju prije svega duguje činjenici kako se radi o zračnoj luci glavnoga grada Bosne i Hercegovine. Većina tržišta nisu joj niskobudžetne kompanije i uglavnom se oslanja na redovne zračne linije velikih kompanija sa zračnim lukama u drugim glavnim gradovima.

Aerodrom Sarajevo je 2022. godinu završio s rekordnim brojem od 1.377.348 putnika, a oborio je rekord i u broju avio operacija koji je iznosio 15.453.

Činjenica kako je u prosincu Aerodrom Sarajevo opslužio oko 67.000 putnika, što je za oko 4,5 posto manje u odnosu na prosinac 2021. ne znači kako se radi o bilo kakvom ozbiljnijem padu ili krizi nego trenutnom stanju obzirom kako mu aviokompanije koje ga koriste jamče kakvu takvu stabilnost u odnosu na zračne luke koje isključivo ovise od niskobudžetnih kompanija ili čarter letova.


Tuzla na krilima niskobudžetnih prijevoznika

Tuzlanska zračna luka je prije desetljeća bila skoro pa nepoznata. Dolaskom niskobudžetnih kompanija na tržište Bosne i Hercegovine i njihovim izborom upravo ove zračne luke za letove iz Bosne i Hercegovine počeo je njen rast koji je i sama potakla neprekidnim investicijama u infrastrukturu. 

Kroz Međunarodni aerodrom Tuzla tijekom prosinca prošlo je 52.151 putnika, najveći broj opsluženih putnika u prosincu odkada je zračna luka počela s radom. U poređenju s lanjskim prosincem radi se o rastu od čak 104%.  Cijelu 2022. godinu Aerodrom Tuzla završava sa brojkom od 474.336 putnika, što predstavlja povećanje od 59% ili 175.324 putnika više u odnosu na godinu prije.

WizzAir i Ryanair najavili su dalje povećanje operacija iz Tuzle i tako najavili bezbrižniju godinu za tuzlansku zračnu luku.


Banjaluka bi kao Tuzla

Banjulučka pak zračna luka do sada se nije isticala pretjeranim prometom, rastom ili rezultatima.  

Ipak, Aerodrom Banjaluka u prošloj godini zabilježio je rekordnu sezonu, kao i najprometniji mjesec, a najavljuje i povećanje broja letova za Beč i Memingen. Od ljeta neće biti linije za Milano, ali se očekuje rast čarter letova za Grčku, Srbiju, Tunis, Egipat, Crnu Goru, Tursku..


Mostar ni na nebu ni na zemlji

Međunarodna zračna luka Mostar za razliku od svih ostalih zračnih luka u zemlji oslanjala se na čarter letove posebice one namjenjene prijevozu putnika do Međugorja. Pokušavalo se privući niskobudžetne kompanije ali nije bilo značajnijih rezultata unatoč činjenici kako se luka nalazi u srcu turističkoga "srca" zemlje - uz najposjećenije destinacije. 

U proteklih osam godina u Međunarodnu zračnu luku Mostar uloženo je više od 15 milijuna KM iz proračuna Grada Mostar, Županije, Federacije BiH no rezultata još nema. 

Ni mediji ni vlasti ne mogu se složiti o razlozima neuspjeha ove zračne luke.

Neki joj vide loš položaj pored "razvikanih" turističkih zračnih luka u Splitu i Dubrovniku. No i mnoge druge zračne luke bliže ovima posluju dobro (Tivat, Zadar...). Neki su vidjeli lošu infrastrukturu, no u nju je posljednjih godina ulagano i promjene su vidljive. Neki pak vide koronom poremećeno tržište i dvogodišnju krizu hodočasničkih čarter letova. Poremećeno jeste, ali se ostale zračne luke znatno brže oporavljaju od mostarske. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kaže treba proći proces kako bi se vidjeli rezultati.

 

U Mostaru se i ove godine čeka ljeto i ljepši dani. Možda i za zračnu luku.

 

B.Š / Manager.ba

O Autoru
Manager
Video
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Iskustvo pacijenta – prevencija iznenadne srčane smrti
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Centar za bolesti kralježnice - PLDD i kirurgija perifernih živaca
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Dječja ortopedija – iskustvo pacijenta