DANIJEL JAMAN
Umjetnik koji spakira sliku i pošalje je u svijet, ujedno pakira i svoj kofer
Manager.ba Regija 17 siječnja, 2018

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Gost Kluba menadžera je Danijel Jaman, umjetnik i slikar.

Jaman je rođen u Splitu 1975. godine. Formalno likovno obrazovanje ga je vezalo uz rodni grad gdje je i diplomirao na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Vlasnik je dvije umjetničke galerije.

"Prva galerija je otvorena 2006. godine i ona mi je omogućila direktan kontakt sa publikom i formativni razvoj koncepta i stila galerije. Druga galerija otvorena je 2016. godine, točno deset godina nakon prve, i na jedan način je označila jednu prekretnicu u načinu prezentacije kao i cjelokupnog komuniciranja sa publikom. Sada nosi naziv JAMAN ART CENTER te je zamišljena da se u njoj napravi presjek radova, odnosno jedna stilska i tehnička evolucija gdje posjetitelj može sam primijetiti razvoj od starijih do aktualnih radova", ističe Jaman. 

Spojili ste umjetnost i modernu tehnologiju te uplovili u jedan digitalni svijet u kojem itekako pronalazite inspiraciju. Koji je najlakši put za pronalazak ideje? 

Najnoviji koncept galerije ide u smjeru da se napravi jedan interaktivni pristup u kojem slika oživljava tj. da naslikani elementi dobiju 3D stvarni karakter u prostoru. U razradi te ideje sudjeluje par kooperantskih firmi te je svaka specijalizirana za svoje područje ali koja se sa svojom tehnologijom može lako prilagoditi idejama slika. Tako da se za najnovije slike koriste tehnologije poput lasera, cnc-a, led – rgb rasvjete, materijali poput plexiglasa, različite poliuretanske i epoxy smole. Osnova slike je uvijek boja, platno i oslikani okvir u svim svojim varijacija. Na tu osnovu naslanja se suvremena tehnologija. Ideja se na neki način nametne sama. U osnovi je svaka nova slika nastavak prethodne gdje je prisutno par čvrstih uporišnih točaka od kojih se počinje i koje nose cijelu sliku. 

Koje su osnovne značajke pop art-a?

Osnova pop art-a leži u samom nazivu gdje se umjetnost želi popularizirati sadržajima iz svakodnevnog života. Umjetnici inspiraciju nalaze u sadržajima iz njihove svakodnevnice stavljajući na pijedestal predmete konzumerističke kulture. To je onaj osnovni princip pop art-a kojeg prepoznajemo. Kao i sve drugo, pop art doživljava evoluciju i sada je ponovno aktualan ali u jednoj drugoj strukturi.  

Sve su popularnija uređenja interijera tehnikama koje Vi koristite. Živopisni koloriti slika i postera iz Vašeg „kista“ ukrašavaju brojne domove, urede i ostale prostore koje čovjekovu svakodnevnicu čine inspirativnijom. Koje boje i teme biste ponudili za motivaciju zaposlenika u poslovnom ambijentu?

Da, boja ima nebrojene mogućnosti kojima može utjecati na nas ali vrlo je ograničen broj kombinacija koje mogu stvoriti doživljaj da nas prođu trnci cijelim tijelom. Takve odnose boje i takav osjećaj želim postići. Slike koloristički gradim po intuiciji povezujući nevidljive odnose predmeta, motiva boje i nove tehnologije. Proces razvoja je konfuzan ali rezultat promatramo sa smješkom na licu i potpuno novim senzacijama. Svaki prostor traži svoj individualni pristup da bi se mogao što bolje povezati sa umjetničkim djelom. Iz tog razloga prije same realizacije i odabira slike rade se simulacije da se vidi krajnji rezultat. Na svojim web stranicama imam aplikaciju pod nazivom „Vaš interijer“ u kojem klijent može izabrati slike i smjestiti ih u različite interijere.    

Svatko od nas više ne može ni zamisliti život bez nekog tehnološkog pomagala, a Vi ste upravo na onom najpopularnijem- mobitelu stvorili pravu umjetnost. Na koji način kupci mogu doći do Vaših umjetnina?

Osluškujući potrebe i želje kupaca povezao sam tehnologiju i umjetnost. Izdvojio sam detalje slika i prilagodio ih veličini mobitela. Tako se dobio novi proizvod – maska za mobitel koja ima izuzetnu estetiku i uporabnu vrijednost gdje korisnik svom omiljenom gadgetu daje personalizirani akcent. Te maske su postale trenutni hit čim su se pojavile i poslužile su kao najbolji primjer spajanja različitih medija. 

Sjećate li se neke posebno zahtjevne ili pomalo čudne narudžbe o kojoj ste dugo razmišljali? 

Bilo je dosta zahtjevnih narudžbi ali jednu koju bih mogao izdvojiti bila je za klijenta u Norveškoj. Radilo se o najstarijoj norveškoj pivovari koja se željela preko umjetnosti povezati sa svojim proizvodom budući da je kod njih zabranjeno reklamiranje alkohola pa tako i piva. Iskustvo je bilo neobično jer sam 10-tak dana boravio kao gost kod njih i upoznao se sa tvornicom i svim proizvodnim fazama. Cijeli proces je bio zahtjevan, od pripreme do realizacije slike, ali to je rezultiralo mnoštvom inovacija i zadovoljnim klijentom. Dali su mi potpunu slobodu kao umjetniku pa nije bilo pretjeranih zahtjeva sa njihove strane i to je zapravo najbitnije kada se želi napraviti neka nova vrijednost.   

Obzirom da ste slikar, tko je Vaš uzor iz palete poznatih svjetskih umjetnika? 

Zapravo, sada nailazim na čitav niz umjetnika koji me mogu oduševiti nekim detaljem njihovog rada. Često obilazim svjetske sajmove i izložbe na kojima se predstavljaju brojni umjetnici, a među njima mogu pronaći i neke koji me posebno oduševe. Direktni uzori su bili možda više prisutni za vrijeme studiranja na akademiji kada bi se radilo u maniri određenog umjetnika. Sada je bolje ne imati velike uzore da se ne bi palo u klopku njihovog stila i rukopisa. Inače, inspiraciju nalazim u vizionarima poput Stevea Jobsa, Eliona Muska, Marka Zuckerberga. 

Gledajući Vaše uratke rekli bismo da ste stvorili jedan novi medij komuniciranja, različit u oku svakog promatrača posebno… 

Definitivno, ova umjetnost se doživljava na drugačiji način od, nazovimo ga tradicionalnog slikarstva. Promatrač razvija puno angažiraniji pristup prema svakoj slici na više razina. Prvi je koloristički gdje slika djeluje na promatrača putem odnosa boja, zatim idejni gdje se razvija glavna poruka slike i identifikacija promatrača, te na kraju inovativni pristup gdje se uključuju novi elementi gradnje slike a koji uključuju oslikavanje okvira, implementaciju rasvjete i raznovrsnih materijala. 

Doznali smo i da se Vaš djed također bavio slikarstvom. Kojim „potezom“ Vas je osvojio i koje životne vrijednosti biste mogli izdvojiti kao sjećanje na njega?

Tada, dok sam još bio dijete i prije školske dobi gledao bih djeda kako slika, tada u tehnici akvarela i nakon toga bi pokušao to iskopirati. Nisam previše razmišljao o tome već je to bila jedna od igara i tako je sve ostalo do danas. U procesu umjetnost ne doživljavam previše ozbiljno. Ta ozbiljnost i seciranje se dešavaju poslije. 

Kakav je status umjetnika u Hrvatskoj? Jeste li zadovoljni, ili ste i Vi, kao i veliki broj ovdašnjih ljudi, razmišljali o pakiranju kofera?

Status svakog umjetnika je individualan. Možemo ga razdvojiti na socijalni i komercijalni. Obično se prate ali ne i nužno. Otvorenost društva i veličina nekog tržišta određuju i komercijalni uspjeh umjetnika. Sada razmišljam jedino o pakiranju svojih slika, a povremeno i kofera. Umjetnost nije ograničena na usko područje gdje živimo. Ona ima puno veće mogućnosti kanaliziranja u svijetu trenutne komunikacije. Današnji umjetnici čim spakiraju sliku i pošalju je u svijet ujedno pakiraju i kofer. 

S kojim likom iz svojih slika se možete poistovjetiti? 

U svojim slikama često ponavljam dva lika, to su lik Napoleona u donjem rublju (mudantama) i lik banane koja poprima ljudska obilježja. Oba lika imaju izrazito ironično i humoristično značenje. Ujedno je to i kritika velikih ambicija ispoljavanja ljudskih slabosti i krivo postavljenih vrijednosti. Lik Napoleona je ujedno i moj logo dok je banana prisutna na gotovo svakoj slici i predstavlja moj potpis. 

Što priželjkujete u 2018. godini?

Vlastito i zdravlje mojih bližnjih, a sve ostalo kako bude. 

Vaša definicija menadžera?

Imati jasnu viziju, znati je artikulirati i prije svega okružiti se pravim ljudima. 

Video
LEILA TAKAYAMA
Kako je to biti robot?
MOTIVACIJA
Šestominutni video za jutarnju motivaciju
ADMIR ČAVALIĆ
Institucionalna ekonomija: Zašto su neke države bogate, a druge siromašne