Ilija Studen, rođeni Bišćanin, čovjek je koji je u Brčko Distriktu osigurao preko stotinu milijuna eura austrijskih investicija. Industrije ulja i šećera – BIMAL i STUDEN-AGRANA regionalni su lideri u svom biznisu.

Studen je za Poslovne novine razgovarao o poslovanju u kriznim vremenima, investicijama, propustima u zaštiti domaće proizvodnje, ali i ulozi šaha u strateškom planiranju i poslovanju.

Austrija je najveći pojedinačni investitor u našu zemlju i Vi u BiH predstavljate uglavnom austrijski kapital. Kako da Vas posmatramo – kao austrijskog ili bh. investitora?

Rođen sam u BiH, živio sam u Bihaću do završetka srednje škole i često boravim u BiH. Međutim, STUDEN & Co Holding kao centralna tvrtka naše poslovne grupe je izvorno austrijska tvrtka, utemeljena u Beču prije više od 30 godina sa austrijskim kapitalom i konceptom poslovanja na različitim tržištima Europe, a kasnije i svijeta. Ključni partneri i investitori su tvrtke iz Austrije i šire iz EU. Prema tome, nema dileme kako je poslovna grupa koju vodim austrijski investitor u BiH. S druge strane, BIMAL Grupa je, kao dio naše šire poslovne grupe, ipak koncipirana tako da bude bh. tvrtka, sa centralom i sistemom odlučivanja u Brčkom.

Novi investicijski ciklus

Sa austrijskim ste partnerima usmjerili preko stotinu miliona eura investicija u Bosnu i Hercegovinu. Postoje li naznake ili planovi za nove investicije?

Mi intenzivno radimo na novom investicijskom ciklusu, prije svega u Brčko Distriktu. Politička situacija značajno utiče na odluke u vezi tempa investiranja i visina investicija i svakako da politička stabilnost i orjentisanost ka efikasnošću i bržoj provedbi značajno definira tijek i brzinu mogućnosti investiranja.

Koja od investicija se pokazala kao najbolja? Je li to BIMAL, fabrika koju ste obnovili 2002. godine i koja posluje u Agroindustrijskom kompleksu STUDEN Holdinga u Brčkom?

Sretan sam što smo BIMAL, koga smo zatekli u zapuštenom i porušenom stanju, od nule u proteklih dvadeset godina doveli u poziciju da je to sada tržišni lider i centrala poslovne grupe koja posluje na širokom dijapazonu tržišta. Izuzetno je teško definirati šta je to najbolja investicija, ali sigurno je kako su i BIMAL i STUDEN-AGRANA odlične tvrtke i regionalni lideri u svom biznisu, a velika je stvar kako su te dvije strateške prehrambene industrije smještene upravo u BiH.

Je li se neka procjena pokazala pogrešnom? Kako se generalno nosite sa pogrešnim, ako ih ima, procjenama u poslovanju?

Naravno ima pogrešnih procjena. Možda najveća pogrešna procjena je bila kako će bh. vlasti prepoznati prigodu za razvoj poljoprivrede ove zemlje kao osnove za razvoj prehrambene industrije i razvoja domaće industrije hrane. Na bazi te naše procjene kako će kao što je iskustvo u Europskim zemljama, država prepoznati važnost prehrambene industrije, doveli smo u Bosnu i Hercegovinu dvije strateške prehrambene industrije, proizvodnje ulja i šećera. Teško smo se izborili s tim kako država ne stimulira vlastitu industriju, ne brine dovoljno o razvoju vlastite privrede, kako je niz politika i, usudio bih se reći, interesnih skupina protiv vlastite proizvodne, industrijske baze, bilo zbog interesa, bilo zbog neznanja.

Posljedice loših politika

Od 2015. godine STUDEN HOLDING ima registriranu vlastitu tvrtku za distribuciju roba u Turskoj. Jesu li se ispunila očekivanja koja ste imali pri otvaranju, koliko Vas bh. brandova koristi kao kanal kojim plasira svoje proizvode na tom velikom tržištu?

Očekivanja su se apsolutno ispunila za proizvode naše poslovne grupe. Godinama smo mi najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine u Tursku, ali i niz drugih zemalja Bliskog i Srednjeg Istoka. Veoma je teško strukturalno ponuditi više konkurentnih proizvoda iz bh. prehrambene industrije, što je naš isključivi fokus za ta zahtjevna, velika tržišta.

Što biste Vi, kao čovjek čiji je gotovo cijeli poslovni portfolio u prehrambenoj industriji, uradili kako bi se spriječio zastrašujući uvoz hrane i pića ili povećala i popularizirala domaća proizvodnja kojoj bi se bh. građani okrenuli?

Osnovni problem za prehrambenu industriju u Bosni i Hercegovini nisu potrošači, već politika koja nije prepoznala važnost prehrambene industrije i potencijal poljoprivredne proizvodnje u cijeloj državi. Nemoguće je razviti jaku domaću industriju na način da kažete „snalazi se“ bez ikakvih jasnih strategija kako ojačati tu industriju, bilo kroz pravilnu carinsku politiku, bilo kroz različite poticaje i potporu. Nije Europska unija niti bilo koja druga razvijena zemlja došla na takvu razinu razvoja bez jasne, istrajne i smišljene zaštite domaće proizvodnje, ulaganja kroz zaštitne carine, akcize itd. u potporu domaćoj industriji. Bosna i Hercegovina je sebi dozvolila diletantskom ekonomskom politikom prije više od 15 godina otvoriti svoje tržište kao da ima razvijenu industriju. To ostavlja posljedice i košta i dan danas cijelu Bosnu i Hercegovinu u smislu privrednog razvoja.

Prije točno dvije godine potpisali ste ugovor sa Vladom Brčko Distrikta o osnivanju prve slobodne ekonomske zone u Distriktu. Što je bio krajnji cilj ovoga projekta i je li postignut?

Mi smo predstavili sveobuhvatni koncept privrednog razvoja i poboljšanja standarda života u Brčko Distriktu, gdje su industrijske zone i slobodna zona samo jedan dio tog koncepta. Uz sve probleme koje je donio Covid te nestabilnost i promjene u vlasti, taj koncept ipak napreduje. Prva industrijska i slobodna zona je u fazi izgradnje. Za više objekata i lokacija su dobijene dozvole na bazi izrađenog master plana i izvedbenih projekata, radi se infrastruktura i očekujemo da će prvi objekat biti stavljen u upotrebu već početkom naredne godine.

Izražena društvena odgovornost

Pogoduje li država investitorima? Koja je prepreka koju država postavlja pred investitore najteža za savladati?

Za nekoga ko je potpuni stranac teško je proći kroz birokraciju Bosne i Hercegovine, a nažalost ponekad i korupciju. Zemlja ima visoku razinu rizika u svim međunarodnim procjenama pogodnosti za investiranje. Ključno bi bilo zakonska rješenja apsolutno uskladiti s EU, i to ne samo zakone već i podzakonske akte. Ono što je svakako dobro za investitore je stabilna valuta vezana za EUR, stabilan bankarski sektor te sve jasnije funkcionalan sustav PDV-a, ubrzana izgradnja autocesta i obrazovana radna snaga, dok je još ima. Najveći problem je ipak odlazak kvalitetne radne snage u svim nivoima obrazovanja te, ako se taj trend ne uspori i ako se ne postavi jasna politika imigracije u BiH, neće biti velikih šansi za nove industrije i razvoj.

Kompanije koje su dio STUDEN HOLDINGA uglavnom su društveno odgovorne. Koje su to oblasti u kojima najradije pokazujete društvenu odgovornost?

Naša društvena odgovornost se od prvog dana poslovanja u BiH ogleda u pomoći razvoju obrazovanja najmlađih kategorija te podršci sportskih aktivnosti jer smatramo da na djeci i mladima ostaje BiH koju dalje treba razvijati i unapređivati. Mi dugi niz godina podržavamo šampionke BiH u odbojci ŽOK „BIMAL-JEDINSTVO“ koje su nas, od kada je BIMAL uzeo učešće u sponzorisanju odbojku naše zemlje, predstavljale i na Europskoj sceni.

A na koji način pokazujete posvećenost uposlenicima? Kako ih zadržavate da u vrijeme općeg odliva stanovništva ne odu u treće zemlje? Imate li problema zbog nedostatka radne snage?

Nedostatak radne snage nije uslovljen samo platom i radnim statusom. Odlazak radne snage je uzrokovan, prije svega, uslovima života, standardom, zdravstvenim osiguranjem, kvalitetom života, društvenim životom. Mi u našoj poslovnoj grupi nemamo veliku fluktuaciju radnih kadrova i zadovoljstvo radom je dobro. Svakako, zaposlenici uvijek teže boljim uslovima rada i to podržavamo.

Nema pobjeda bez jakoga tima

BIMAL Brčko najveća je fabrika za proizvodnju ulja u jugoistočnoj Europi. Poslovali ste pozitivno u najizazovnijim vremenima, bez razlike govorimo li o pandemiji Covid-19 ili ratu u Ukrajini. Postoji li univerzalni recept za uspjeh kada uspjeh ne ovisi samo o nama?

Uspjeh nikada nije zagarantovan, ali se jasnom vizijom, strategijama i timovima bitno smanjuje mogućnost da se doživi neuspjeh. To je konkurencija, tj. ono što je kapitalizam napravilo dominantnim društvenim sistemom, sistemom koji se uklapa u ljudsku prirodu kod većine.

Na kraju Vas moram pitati i koliko Vam je umijeće igranja šaha (bili ste sjajan šahista tokom školovanja) donijelo benefita u poslu, barem kada je u pitanju predviđanje nekoliko poteza unaprijed?

Svakako mi iskustvo igranja šaha iz najmlađih dana pomaže jer je kombinatorika i kalkuliranje puno poteza unaprijed izuzetno bitna za uspjeh ovako kompliciranog posla, koji obuhvaća, pored proizvodnje, i sve elemente poslovanja na različitim robnim i novčanim burzama. Međutim, uz to strateško razmišljanje i viziju, najbitniji su ljudi koji mogu izvesti sve te planove i ideje sa velikom dozom uspjeha, na efikasan i fer način, na zadovoljstvo vlasnika, managementa, zaposlenika i zajednice u kojoj se živi i radi. Tu se opet sve svodi na postulat timskog rada jer samo jak, čvrst, fer tim donosi pobjede na poslovnom polju.

Poslovne novine / Manager.ba