AMILA SMAJOVIĆ
KULTURNA INDUSTRIJA: Čuvarica bajke o bosanskom ćilimu kao komunikacijskom simbolu
Manager.ba BiH 11 srpnja, 2018

Gošća Kluba menadžera je Amila Smajović, osnivačica i vlasnica Ateljea za tradicionalnu umjetnost Amila Smajović. 

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Amila Smajović je rođena u Jablanici. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a nedavno je dobila i titulu doktorice nauka na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.  

Široj javnosti ste poznati kao predsjednica Udruženja za zaštitu bosanskog ćilima. Odakle izviru Vaša ljubav i interesovanje prema bosanskom ćilimu?

Bosanski ćilim sam prvenstveno vidjela i doživjela kao sliku, kao grafiku. Sav pršti od boja i kolorita, te je prepun jednostavnih geometrijskih oblika. Pošto sam po struci grafičar, a umjetnošću se bavim otkako sam se rodila, mene je prvenstveno impresionirala likovna vrijednost bosanskog ćilima, te njegov minimalizam u likovnom izrazu.

Nikad ga nisam gledala kao nešto što je plod nečeg slučajnog, ili kao nešto što je nastalo samo pukim ponavljanjem ili prepisivanjem šara od žena do žena, već kao nešto što krije veću priču i smisao.

Nakon rata, počela sam se baviti pitanjem opsega stradanja naše kulturne baštine i upravo tada mi se otvorila ta, kako je ja volim nazvati, bajka o bosanskom ćilimu.

Obzirom da ste održali veliki broj samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, te dobili brojne nagrade i priznanja, šta možete nazvati svojim najvećim poslovim uspjehom?

Svoje uspjehe ne mogu zvati isključivo poslovnim, već poslovnim, edukativnim i umjetničkim. Moja namjera i nije bila da postanem biznismenka, već da afirmiram poslovne tradicije Bosne i Hercegovine, odnosno bosanski ćilim u njegovim izvornim vrijednostima.

Na osnovu tih poslovnih ciljeva, zadovoljna sam što sam pokrenula takvu priču.

U svojim počecima bila sam pionir, ali sam sretna jer sada vidim da se i mlađe generacije priključuju istim ciljevima koje bosanski ćilim ne vidi samo kao dio folklora, već kao bogatu riznicu tradicije i kao nešto što može biti jako inspirativno za moderni dizajn.

Kao svoj najveći uspjeh mogu izdvojiti projekat ‘Poetika šare’, koji je finansiran od strane UNDP-a, UNICEF-a i UNESCO-a. Za mene je ovaj projekat važan jer sam njime dobila međunarodno priznanje za svoj rad. Pored toga, mogu izdvojiti da se moja tapiserija ‘Zapis o zemlji’ nalazi u muzeju u Muskatu, te grupnu nagradu Aga Khan za arhitekturu gdje sam bila član odbora za implementaciju projekta.

Ipak, svojim najvećim upjehom smatram činjenicu da sam radila kao profesor pet godina i što sam svoje znanje uspjela prenijeti na mlade ljude.

Šta je po Vašem mišljenju najveća dragocjenost bosanskog ćilima kao predstavnika bosanskohercegovačke kulturne baštine?

Nedavno sam odbranila doktorat upravo na temu ‘Komunikacijski simboli – Studija slučaja: Bosanski ćilim’. Unutar svog rada došla sam do revolucionarnog otkrića univerzalne geometrije koja postoji na bosanskom ćilimu, te veze motiva na ćilimima sa motivima iz doba neolita, tačnije sa motivima keramike butmirske kulture.

Taj kontinuitet koji se čita na bosanskom ćilimu je možda i njegova najveća vrijednost, jer je simbolika tih motiva ostala ista od doba neolita.

Nažalost, mi imamo vrlo malo informacija o njegovim istinskim vrijednostima, te je sam ćilim dosta devalviran u toku zadnjih 50 godina, obzirom da se njegova izrada prepustila nestručnim osobama, i gdje je ćilim sveden na neku kućnu radinost, a on to naravno nije.

Važno je istaknuti da svi ti ćilimi koji nisu urađeni po određenim pravilima spadaju u deformisani stil. Dakle, oni sami po sebi ne mogu biti original. Nažalost, takvi deformisani ćilimi se danas smatraju tradicionalnim bosanskim ćilimima. To je jedno vrlo opasno ponašanje jer mi na taj način deformišemo istinske kulturne vrijednosti koje ćilim ima.    

Koliko je bosanski ćilim zastupljen u današnjim, modernim domovima? Na koji način se, prema Vašem mišljenju, može povećati popularnost bosanskih ćilima, te samim tim i njihova prodaja?

Meni je bilo izuzetno interesantno što su mi se u Udruženju i radionici, te u mom ateljeu javljali mladi bračni parovi. Dakle, bosanski ćilim perfektno ide uz moderan enterijer, savremeni namještaj i jednostavne forme. Naravno, on ide i uz rustikalni stil. Iskreno, smatram da je ćilim nedovoljno prisutan u današnjim domovima.

Ipak, ne gubim nadu da će se on početi pojavljivati i koristiti sve više. Otežavajuća činjenica je što je isti i preskup. Pravi bosanski ćilim, u savremenom vremenu hiperprodukcije nije dostupan baš svima.

Vjerujem da će u budućnosti, u ovoj ogromnoj masi globalnih proizvoda, tradicionalni proizvod kao što je bosanski ćilim sigurno naći svoje mjesto.         

Da li mislite da bi moguća komercijalizacija bosanskih ćilima mogla štetiti njihovom izvornom značenju?

Komercijalizacija kojoj mi danas svjedočimo čini da se bosanski ćilimi proizvode bez originalne mustre, što naravno šteti njegovim izvornim vrijednostima.

Važno je istaknuti da ne može postojati masovna produkcija bosanskog ćilima, jer se ipak radi o ručnom radu i starim tehnikama tkanja, upravo zato što te stare tehnike iziskuju veliku vještinu. Ovo što danas imamo nisu zaista pravi bosanski ćilimi. 

Da li Vi sami izrađujete bosanske ćilime? Ukoliko da, na koji način zainteresirani kupci mogu doći do istih?

Već 20 godina izrađujem tradicionalne bosanske ćilime. To je preraslo u moj sadašnji Atelje za tradicionalnu umjetnost Amila Smajović, za koji postoji Instagram stranica Bosnian Tradition, te Facebook stranica pod mojim imenom. Svi zainteresirani me mogu kontaktirati i doći u moj Atelje, gdje također mogu vidjeti i način na koji se ćilimi izrađuju.

Interesantan je podatak da je za jedan kvadratni metar ćilima potrebno oko 20 dana tkanjajer preferiram stare, izvorne tehnike.

Koja je, po Vašem mišljenju, definicija uspješne poslovne žene, obzirom da ste i sami primjer jedne takve?

Hvala na komplimentu! A formula bi bila rad, red i disciplina, te jedna velika upornost koja je moguća jedino ukoliko istinski volite posao kojim se bavite, a ja svoj jako volim. 

Koji su to poslovni koraci koje planirate realizirati u budućnosti?

Trenutno mi je glavni cilj da završim svoju knjigu o bosanskom ćilimu. Mislim da će ona pronaći svoje mjesto na tržištu jer će biti dostupa na nekoliko jezika. U knjizi se najviše govori u historiji ćilima, sa fokusom na simbolima. Pored toga, u planu imamo izradu suvenira koji bi bili sastavni dio promocije. Dakle, najviše se pronalazim u toj kulturnoj industriji, tačnije spoju zanatstva, tradicije i umjetnosti. 

Kada ne radite, koje aktivnosti okupiraju Vaše slobodne trenutke?

Slobodno vrijeme provodim sa svojom porodicom. Volim da im ugađam kuhanjem nekih specifičnih jela. Volim s njima razgovarati i ići u šetnju jer me to nekako najviše usrećuje. Bez obzira na kuću, sa svojom djecom volim izaći na kafu i u kino, ili se baviti nekim drugim aktivnostima.    

Video
KONTROLIRAJ SVOJE MISLI
Uživaj u svakom danu koji slijedi!
H2O GALAKSIJA
Kosmičko porijeklo vodenih tragova na Zemlji
Dr. Joe Dispenza
Uspješni ljudi ovo rade svakodnevno - POKUŠAJ I TI!