Rijeka Neretva smatra se jednom od najljepših rijeka u Europi, a njene smaragdne boje i brojne pritoke postali su prepoznatljivi kao jedno od obilježja Bosne i Hercegovine. Međutim, ukoliko se ništa ne poduzme, rijeka će za nekoliko godina postojati samo u sjećanjima.

O ljepotama i unikatnosti Neretve pisali su i svjetski mediji, koji su s pravom upozoravali: "Ovo je jedna od najvrijednijih i najugroženijih rijeka u Evropi".

Trenutno na slivu Neretve postoji i radi 7 hidroelektrana i 12 mini hidroelektrana. Jedna od njih, mini hidroelektrana Zlate nedavno je izgubila dozvolu za rad čime je preostalo 11 mini hidroelektrana.

foto: klix

Neretva je duga 230 kilometara i predstavlja najdužu pritoku Jadranskog mora s istočne obale. Njen sliv zauzima ukupnu površinu od 10.386 četvornih kilometara. Njena temperatura ljeti je obično oko 7 stepeni celzijusa. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke (ogranka Zelengore). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta.

Izgradnjom hidroelektrana rijeka je osakaćena. Nastala šteta naročito se osjeti u naseljima koja se nalaze uz rijeku. Na mnogim mjestima nestala je riba, zabilježena su zagađenja, manje pritoke su presušile. 

Prema planovima vlasti, kako Republike Srpske, tako i Federacije BiH, na slivu Neretve će se izgraditi još veliki broj novih hidroelektrana kojih bi moglo biti 93. Što će ostati od rijeke (hoće li išta ostati), i što se sve sprema?.

ilustracija: klix

"Kada govorimo o broju planova za izgradnju elektrana, to se stvarno radi neplanirano i niko nema širu sliku. Ja čisto sumnjam kako institucije i vlade koje daju suglasnosti imaju sliku kako na Neretvi, kada bi se svi ovi planovi ostvarili, u čitavom njenom slivu bilo bi skoro stotinu izgrađenih hidroelektrana, točnije su planirana 90 elektrana", kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Gornji tok Neretve

Gornji dio Neretve prolazi kroz općine Gacko, Kalinovik i Konjic. Dužina gornjeg toka je 90 kilometara i samo u tom dijelu planirane su 23 hidroelektrane.

"Sedam hidroelektrana u hidroenergetskom sustavu Gornja Neretva planirano je od njenog izvora do mjesta Ulog, kako na Neretvi, tako i na njenim pritokama. Plus još četiri. Možemo reći 11 kada uzmemo u obzir četiri elektrane na pritoci Jezernici. Plus hidroelektrana Ulog koja se gradi, plus osam hidroelektrana na rijeci Ljutoj, plus dvije velike hidroelektrane u mjestima Bjelići i Glavatičevo", rekao je Topić.

Topić je kazao da kada uzmemo ovaj podatak, sa skoro stotinu elektrana na slivu Neretve, ova rijeka je najugroženija zasigurno u Evropi, a možda i u svijetu, što je nezapamćen slučaj.

Odobreni "ribnjak" postao mini hidroelektrana Hotovlje

Mini hidroelektrana "Hotovlje" izgrađena je prije nekoliko godina, a nalazi se na samom izvoru Vrhovinske rijeke. Zanimljivo je to da su dozvole bile izdate za pravljenje ribnjaka i na osnovu tih dozvola izgrađena je čitava mini hidroelektrana.

"Imali su koncesiju i dozvolu za izgradnju ribnjaka. Međutim, položili su cijevi, napravili malu hidroelektranu i naknadno dobili određene dozvole. Što je još zanimljivije, ta mala hidroelektrana ima jedan od najdužih cijevovoda, preko 5 kilometara. Taj vodozahvat napravljen je na samom izvoru te je gotovo cijela rijeka u cijevima", rekao je Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja Gotuša iz Fojnice.

Problematika ove mini hidroelektrane ne zaustavlja se tu. Prije par godina, kada je napravljena, pala je velika količina kiše u kratkom vremenu, pojavila se određena klizišta zbog kojih je bujica gotovo zatrpala hidroelektranu.

"Mi smo bili na licu mjesta nešto poslije tih klizišta i poplava. Cijelo to selo je bilo odsječeno, gotovo godinu dana nisu imali put iz Konjica prema Hotovlju", rekao je Oroz.

Još 2021. godine u Okružnom sudu u Banjoj Luci donesena je presuda kojom se naređuje da je nosilac projekta "Delaso" d.o.o. Teslić obavezan provoditi Studiju utjecaja na životnu sredinu za malu hidroelektranu "Hotovlje".

Međutim, rezultata nije bilo, a ribnjak koji ja najavljivan i nakon izgradnje mini hidroelektrane nikada nije ni planiran, niti je sada u planu. Sada ta minihidroelektrana radi povremeno zbog nestabilnog područja.

"Za njenu izgradnju nisu se pravila odgovarajuća istraživanja i investitori nisu imali pojma da se moglo desiti to što se desilo. A ona se nalazi u neposrednoj blizini hidroelektrane Ulog gdje isto tako nisu urađena sva istraživanja i ne zna se šta se sve može desiti", rekao je Oroz.

Hidroelektrana Ulog

HE Ulog je poprilično kontroverzan projekt. Prije rata su od izvora do Konjica planirane četiri velike hidroelektrane, ali nakon rata, nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma jednostavno su podijeljeni između energetičara iz jednog i drugog entiteta.

"Jedni su uzvodno prilagodili svoje projekte do entitetske linije nizvodno, a ovi što su ispod su prilagodili do entitetske linije uzvodno. Oni su se sasvim lijepo i fino dogovorili bez javnosti. HE Ulog se sada gradi. Radi se o hidroelektrani koja ima relativno veliku akumulaciju i derivacioni protok od nekih 2,5 kilometara između brane i mašinskog postrojenja", rekao je Predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Amir Variščić.

Režim u kojem bi radila ta hidroelektrana orijentiran je na vršni rad. To znači da bi radila povremeno.

"Investitor u svom vlasništvu ima termoelektranu Stanari koja proizvodi baznu struju. Baznu struju prodaje po najjeftinijoj cijeni. Obzirom kako ona proizvodi i daje novčano istu količinu energije, nju ne možete smanjiti ni povećati, a pogotovo gasiti blokove jer to traje nekoliko mjeseci. U tu svrhu investitoru je potrebna hidroelektrana kako bi imao veću fleksibilnost u smislu isporučivanja tzv. vršne struje", rekao je.

Kao posljedicu imat ćemo ogromne fluktuacije na dnevnoj bazi kako same akumulacije, tako i nizvodno. To predstavlja jedan od najvažnijih problema jer će itekako utjecati ne samo na živi svijet, ali i na ekonomske parametre.

"Recimo, nizvodno se razvija poprilično ozbiljan oblik turizma, uključujući rafting i popratne aktivnosti. Ljudi su uložili dosta novca. I takav režim ispusta vode sigurno će se odražavati sve do Konjica", rekao je.

foto: EFT

Investitor se u vlastitoj galeriji hvali razmjerima uništenja !

Međutim, treći faktor, koji je najvažniji je sigurnosni faktor s obzriom na to kako se područje hidroelektrane i same akumulacije nalazi na veoma geološki nestabilnom području.

Kako kaže Variščić, to se pokazalo još i 2012/2013. godina kada je investitor počeo graditi elektranu, čak i ranije nego što je dobio sve dozvole. Međutim, zbog trusnog terena i nedovoljnih geoloških priprema prilikom istraživanja za sam projekat, došlo je do urušavanja objekata i pristupnih puteva, čak su i dva radnika poginula na gradilištu. Investitor je obustavio projekt, ali ga ponovo aktivirao krajem 2020. godine kada su nadležne institucije u RS-u dodijelile ponovne dozvole bez potrebnog procesa iako su promijenjeni lokacijski uvjeti projekta. Promijenjeno je mjesto brane, promijenjena lokacija strojarnice i sve je to trebalo proći novu proceduru prije izdavanja dozvola.

"Danas možemo samo nagađati što se sutra može desiti s obzirom kako je na tom području već ranije bilo incidenata koje priroda i bez brana i bez ljudskog faktora sama činila", rekao je on.

EFT UNIŠTIO NERETVU
Neretva mijenja boju, pastrmke umiru, razmjere uništenja ogromne su

Hidroelektrane Bjelimići i Glavatičevo

Iako su hidroelektrana Bjelimići i Glavatičevo na čekanju, nikada sluđbeno nisu odbijene i zabranjene. Štoviše, u zadnje vrijeme se pojavljuju informacije kako bi upravo kompanija EFT, koja gradi hidroelektranu Ulog, po završetku trebala peuzeti koncesiju i pravo gradnje hidroelektrane Bjelimići.

Planirani projekti hidroelektrana Glavatičevo i Bjelimići u vlasništvu su Elektroprivrede BiH. Radi se o velikim hidroelektranama, većimn od hidroelektrane Ulog barem po visini brane i volumenu akumulacije.

Kako kažu aktivisti, priprema se obmana kako bismo za spas od negativnog utjecaja HE Ulog trebalo izgraditi te dvije elektrane. Iako su stavljene na čekanje,vpriča o njihovoj izgradnji već se vraća.

Projekt Gornji horizonti

Projekt Gornji horizonti posebna je opasnost za Neretvu realizacijom kojeg samo jedan od posljedica će biti upliv slane vode.

Iako se projekt i istraživanja stari 50 godina, u posljednjih nekoliko mjeseci bilo je dosta promjena. Krenula je izgradnja hidroelektrane Dabar: postavljen je kamen temeljac, prije toga se gradio dovodni tunel koji je skoro pa završen. Dabar je srednja elektrana u cijemo sustavu projekta.

"Ona predstavlja najvažniju hidroelektranu. Visinski pad i razlika u konfiguraciji terena i sva snaga koju će ona imati je 160 MW. Naše institucije se zadužuju kako bi gradile hidroelektrane, kako bi uništavale prirodu zarad električne energije koje BiH ima dovoljno, čak 30 posto i svake godine izvozi", rekao je Vladimir Topić.

Sluđbeno je planirano projekt završiti do 2030. godine, odnosno 2027. imaju namjeru završiti elektranu Dabar. Ono što je ključno, sustav gornji horizonti se i danas dan radi na bazi podataka koji su stari 50 godina.

Šta će desiti ako se svi projekti realiziraju?

Vladimir Topić je naglasio da ako bi se ovi projekti izgradili, to bi bila katastrofa.

"Ako se sve ovo realizira, mi na Neretvu možemo zaboraviti. Od Neretve bi moglo ostati samo ono što je 20 metara iznad mosta u Mostaru. Moramo gledati u cjelini. Ako bi se svi ovi projekti realizirali, doživjeli bismo veliku prirodnu katastrofu gdje bismo izgubili jednu vrlo značajnu rijeku. Desilo bi se izumiranje nekoliko endemskih vrsta. Ljudi danas u svijetu imaju samo jednu vrstu pastrmke. U Neretvi mi imamo tri do četiri vrste pastrmke. One će potpuno nestati ako se sve ovo izgradi", rekao je Topić.

Mogu li se projekti zaustaviti?

Lejla Kustiruca iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT vjeruje kako je moguće zaustaviti izgradnju.

"Svi mi koji smo bili na terenu, znamo kako je gradnja dosta napredovala i vidljive su promjene. Rijeka već i pokazuje kako je osakaćena. Međutim, ono što je pokušaj i volja i zahtjev građana ove zemlje i aktivista je trnutno zaustaviti dalju gradnju hidroelektrane Ulog, odnosno da ona nikada ne bude puštena u pogon", rekla je.

"Čovjek koji 25 godina živi tu i kaže kako poznaje svaki kamen i svaku nijansu Neretve, nikada do sada nije vidio nešto slično, a to su ove boje bijele i žuto-smeđe koje smo mogli vidjeti prije mjesec dana. I projekt Gornji horizonti i HE Ulog su dosta napredovali. Međutim, kada čujemo aktiviste i znanstvenu zajednicu koja upozorava na ono što jesu posljedice potpune realizacije ovih projekata", kazala je.

Bez obzira na ovaj stadij napretka projekata, građani se zaista zajedno u cijeloj zemlji moraju udružiti i odlučno reći ne. Jer Neretva zaista umire.

"Ona sad krvari i ona će umrijeti ako mi sve ovo zajednički ne zaustavimo. Ona još uvijek nije izgubljena, ali ovo su posljednji trenuci i ako sada ne kažemo stop, to je to od Neretve. Mi želimo zaštićenu Neretvu od koje koristi ima svo stanovništvo, svi građani i BiH i svijeta, a ne par privatnika ili državnika.", rekla je Lejla Kusturica.

Naglasila je kako se nameće politički narativ kada je u pitanju borba za Neretvu kako ljudi koji se bore iz Federacije ustvari žele da osujetiti RS i obratno.

"Mi želimo naglasiti kako se za rijeku borimo zajedno u cijeloj zemlji BiH. Mi kažemo: 'Rijeke nemaju granica'. Oni nas istinski spajaju i ovo je jedan od najzdravijih pokreta ne samo u BiH, nego na cijelom Balkanu koji ne upada u te narative kojima nas naši politčari već zadnjih 30 godina drže u jednoj luđačkoj košulji. Mi se borimo i protiv malih hidroelektrana na dijelu Neretve koji se nalazi u RS-u i hidroelektrane Uloga, ali i HE u Bjelimićima, Glavatičevu i svih onih na Ljutoj u Federaciji", rekla je.

Kazala je na kraju da je ovo političko pitanju samo u onoj mjeri u kojoj se tiče života svih ljudi u BiH, a nikako nije nacionalističko pitanje te će se zajednička borba nastaviti.

Klix / Manager.ba