Federalni premijer je uz izvješće, koje se napokon našlo na papiru, praktično priznao kako postojeći sustav ne valja i lalp ga je potrebno mijenjati i to po žurnom postupku. 

Treba mijenjati zakon kako bi spašavanje ljudi u Federaciji BiH bilo učinkovitije, zaključak je federalnog premijera Nermina Nikšića uz informaciju o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u razdoblju od 4. do 15.10.2024. godine. Ovime je federalni premijer uz izvještaj koji se napokon našao na papiru praktično priznao da postojeći sustav ne valja i da ga je potrebno mijenjati i to po žurnom postupku. 

Sustav ne funkcionira 

Premijer Nikšić u zaključku, uz izvješće koje će biti proslijeđeno parlamentu, navodi kako se Federalna uprava Civilne zaštite zadužuje žurno pripremiti izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. 

Sudeći po onome što je Nikšić uputio parlamentu, sustav zaštite i spašavanja ne funkcionira kako bi trebao jer se u zaključku navodi kako je potrebno mijenjati zakon radi "preciznijeg i jasnijeg reguliranja pitanja kojima će Federacija Bosne i Hercegovine u vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, moći efikasnije odgovoriti na prirodnu ili drugu nesreću". 

Navodi se kako su poplave i klizišta u Federaciji Bosne i Hercegovine u listopadu "ponovo pokazale da se pripreme lokalnih zajednica, ali i kantonalnih i federalnih razina vlasti" (…) "moraju što hitnije unaprijediti i osigurati da se blagovremeno provedu sve preventivne mjere za sprječavanje opasnosti i nesreća, a u slučaju nastanka tih nesreća, odmah angažirati svi ljudski i materijalni resursi sukladno planovima zaštite i spašavanja i staviti u funkciju zaštite i spašavanja ljudi materijalnih dobara i otklanjanja nastalih posljedica". 

Stroge procedure

Nikšić dokumentom priznaje manjkavosti i traži promjenu i zakona o javnim nabavama kako bi se za slučaj proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, preciznije uredila pojedina pitanja i olakšalo funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja, s obzirom na veoma stroge zakonske procedure hitnih nabava u vrijeme provođenja spasilačkih aktivnosti i posebno angažiranja materijalnih resursa radi provođenja tih mjera zaštite i spašavanja i otklanjanja nastalih posljedica. 

Kad je u pitanju sam izvještaj, osim kronologije aktiviranja akcija spašavanja stradalih u poplavama, precizirane su i brojke oštećenja kao i procijenjene štete. 

Broj pogođenih domaćinstava 

Prema izvješću, u Jablanici je izravno pogođeno 163 domaćinstava, dok su najteže pogođene mjesne zajednice Zlate i Donja Jablanica, u kojima prema dostupnim podatcima živi 651 stanovnika. Prema trenutnim procjenama, oko 300 stanovnika je evakuirano iz svojih domova. 

U Konjicu je ukupno pogođeno 200 domaćinstava, dok su najveće štete zabilježene u zajednicama Buturović Polje, Džanići, Pašovići, Jasenik, i Neretvica. U ovim mjesnim zajednicama, prema procjenama, živi oko 800 stanovnika, dok je ukupan broj stanovnika pogođenih poplavama na teritoriji Konjica oko 2.000. 

U Kiseljaku je poplavama pogođeno 500 domaćinstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Višnjića Polje, Ljetovik, Mjehovica, Centar, Podastinje, Gomionica, Radanovići, Podkraj i Lepenica, gdje živi oko 5.000 stanovnika, od čega preko 1.000 spada u kategoriju starijih osoba.

U Fojnici je pogođeno je oko 170 domaćinstava, dok su najteže pogođene zajednice Bakovići, Gojevići, Dusina, Zimije i Šćitovo. U ovim zajednicama živi preko 2.000 stanovnika.

U Kreševu je pogođeno 100 domaćinstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Kreševo i Deževice, gdje živi preko 1.200 stanovnika.

U Drvaru su poplave pogodile 15 domaćinstava, a nije evidentirana humanitarna potreba pogođenog stanovništva. 

Štete

Pozivajući se na podatke lokalnih organizacija Crvenog križa iz zajednica Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo i Drvar, izvješće navodi kako se procjenjuje kako je ukupno 1148 domaćinstava pogodbeno ovom prirodnom nesrećom na području Federacije BiH.

Kad su u pitanju iznosi šteta, Srednjobosanski kanton je na propisanim obrascima iskazao ukupan iznos preliminarne procjene štete u iznosu od 55.200.000,00 KM. Od toga 20.000.000,00 KM u Općini Fojnica, 12.000.000,00 KM u Općini Kiseljak i 23.000.000,00 KM u Općini Kreševo.

Ukupan iznos procjene štete na području Hercegovačko-neretvanskog kantona je 123.281.000,00 KM od toga 5.161.000,00 KM u Gradu Mostaru, Jablanici 46.920.000,00 KM, te 71.200.000,00 KM u Gradu Konjicu.

Na području Zeničko-dobojskog kantona ukupan iznos štete je 1.100.000,00 KM dok je u Kantonu 10 iznos štete 400.000,00 KM što se odnosi na Drvar.

Pored navedenog, a prema podacima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija procijenjena je šteta na željezničkom prometu na dionici pruge Ostrožac-Jablanica-Grabovica u iznosu 3.750.000,00 KM, kao i šteta na magistralnim cestama M17, M16.2 i M17.5 u iznosu 21.500.000,00 KM.

Bljesak.info | Manager.ba