Preglomazan administrativni aparat godinama guši Federaciju Bosne i Hercegovine. Rasipanje novcem građana postalo je pravilo u ministarstvima, općinama, parlamentima. Ono što je nezamislivo u privatnom sektoru, poput naknada za odvojeni život, plaćen smještaj, regresi, reprezentacije, itekako su prisutni u javnom sektoru. 

U javnoj upravi 47.620 osoba 

Samo Vlada Federacije ima 16 ministarstava, oni svoje ministre, zamjenike, savjetnike, sekretare, službe, portparole, vozne parkove... Federacija ima i deset kantona, a oni svoja ministarstva, zajedničke službe, portparole... Tu su i gradovi, općine, njihova administracija... Zatim, ne zaboravimo javna preduzeća, zavode, institute...
 

Birokracija nema podatke!

Kada od Federalnog zavoda za statistiku zatražite podatke, tačnije omjer javnog i privatnog sektora, njihov odgovor je da takve podatke nemaju.

- Kada je u pitanju broj zaposlenih u privatnom i javnom sektoru, obavještavamo vas kako Federalni zavod za statistiku ne raspolaže ovim podacima te da obrada i publikovanje istih nije predviđena Planom statističkih istraživanja od interesa za FBiH - birokratski je rečeno Faktoru iz Zavoda.

Kažu kako prema planu statističkih istraživanja obrađuju i objavljuju podatke o broju zaposlenih prema klasifikaciji djelatnosti.

Podaci o ukupnom broju zaposlenih osoba u FBiH dobijeni su obradom podataka koji su preuzeti iz administrativnog izvora, Porezne uprave FBiH. U broj zaposlenih osoba u FBiH uključeni su zaposleni u pravnim osobama i obrtu i srodnim djelatnostima. Prema ovim podacima, broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani, obvezno socijalno osiguranje u svibnju 2024. godine, imalo je 47.620 osoba.

U obrazovanju je registrirano 47.533 uposlenih, a u zdravstvenoj zaštiti 38.369. To je u zbroju 133.522 uposlenih, ali bez ministarstava, vlada...

Državna administracija ne odgovara potrebama građana 

Posljednji statistički podaci u Federaciji Bosne i Hercegovine kažu da je 548.795 zaposlenih.

Procjene Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine su kako polovinu uposlenih u Federaciji BiH čine oni u javnoj upravi.

- Zbog samog društvenog uređenja i podijeljenih nadležnosti jako teško je imati i okvirne podatke o uposlenima u državnom sektoru. Činjenica je kako značajan iznos novca iz proračuna odlazi na plaće zaposlenih u državnim sektoru. Naše procjene su kako oko 50%, od ukupnog broja zaposlenih, prima plaću iz proračuna različitih razina. Međutim, unatoč toj činjenici još možemo čuti i osjetiti na vlastitoj koži kako državna administracija ne odgovara potrebama građana piše Faktor.

To je osnovni razlog zbog čega nam je potrebna reforma u administraciji. S druge strane, kada je riječ o privatnom sektoru, poslodavci tu kreiraju poslovni ambijent s tim kako su tu uvjeti rada u prosjeku daleko nepovoljniji u odnosu na državnu administraciju - rekao je za Faktor Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Naglašava kako se rješenja moraju tražiti.

- Mi rješenje vidimo u donošenju zakona o minimalnoj plaći i očekujemo da se što prije nađe u parlamentarnoj proceduri kako bi stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine. Smatramo kako se i u državnoj administraciji može naći odgovarajuće rješenje koje bi išlo u prilog svim građanima - kazao je Šatorović.

Diskriminacija uposlenika privatnog sektora

Za Faktor je govorio i ekonomski stručnjak Admir Čavalić, federalni zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomske i financijske poslove Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

- Kada se gledaju neke međunarodne analize koje su rađene, odnosno, komparacija sa zemljama regije, istina je kako mi imamo značajan udjel administrativno-birokatskog aparata u ukupnoj javnoj potrošnji i to nije dobro. To čini ekonomiju manje konkurentnom. Ono što je poseban problem je distorzija na tržištu rada u smislu kako to prebacuje zaposlenike, talente, uvjetno kazano u javni sektor, umjesto da doprinose, stvaraju novu vrijednost u privatnom, realnom sektoru.

To je ključni problem, ali stvari se mijenjaju u korist privatnog sektora. Jedini faktor koji još agituje, ostavlja ove javnom sektoru radnike, je kreditna sposobnost. I tu mislim kako banke trebaju konačno preći taj prag konzervativnosti, u smislu da budu otvoreniji k radnicima u privatnom sektoru - naglašava Čavalić i dodaje:

- Dakle, postoji jedna prešutna diskriminacija radnika u privatnom sektoru po pitanju kreditne sposobnosti. Kreditni odbori banaka uglavnom, bez obzira čak i na visinu plaće, više vrednuju one zaposlene u javnom sektoru. Za sada jedini, ključni faktor ostanka u javnom sektoru je ta kreditna sposobnost, odnosno, sigurnost. Privatni sektor postaje konkuretniji plaćama. Osim toga, mladi nisu spremni duže razdoblje raditi za jedno poduzeće, spremniji su mijenjati poslove i to im ne pruža javni sektor, koliko može privatni.

Naglašava kako se teško u drugim zemljama može naći luksuz javnog sektora kakav je u Bosni i Hercegovini, kao i "razina nedgovornosti spram javnog novca."

Faktor | Manager.ba