CBAM - STIGLO IZVJEŠĆE
Nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije ispunila kriterije
Manager Regija 29 listopada, 2024

Tajništvo Energetske zajednice u izvješću o praćenju pripremljenosti za CBAM objavio je kako nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije ispunila kriterije za službeni početak postupka spajanja svog tržišta električne energije s nekom susjednom državom članicom EU. Glavni je to uvjet za izuzeće od naplate prekograničnog poreza na ugljik pri izvozu električne energije od početka 2026. godine. 


Teoretski troškovi na ime CBAM-a za električnu energiju iz Srbije procijenjeni su za 2023. na čak 1,07 milijardi eura, a ukupno za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju na 797 milijuna eura.

Tajništvo Energetske zajednice prati propise i reforme u ugovornim stranama te organizacije koje bi omogućile električnu energiju izvezenu u Europsku uniju izuzeti iz sustava naplate carine na ugljični dioksid u okviru Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM). Uvoznici u EU će od početka 2026. biti obvezni plaćati taj namet, razmjeran emisijama CO2 iz proizvodnje robe obuhvaćene sustavom.

Praćenje pripremljenosti za CBAM je izvješće o napretku na polju energetike i klimatske akcije. Tajništvo je u novom izdanju upozorilo kako kašnjenje u postupku spajanja ili uparivanja tržišta struje umanjuje vjerojatnoću kako će ugovorne strane biti izuzete prije 31. prosinca 2025. To znači kako će administracija dodijeliti cijenu ugljičnog dioksida i njome opteretiti uvoznike električne energije iz trećih zemalja, i to za svu količinu.

Logično je kako će tvrtke u EU onda preliti taj dodatni trošak na svoje inozemne opskrbljivače i učiniti ih manje konkurentnima ili uopće nekonkurentnima.


Još posla čeka, a i bez toga se kasni bar četiri mjeseca

Spajanje tržišta (market coupling) struje omogućava zemljama u Energetskoj zajednici naplatu CBAM-a odložiti do kraja desetljeća. Nominirani operatori tržišta električne energije (NEMO-i) i operateri sustava prijenosa (TSO-ovi) moraju se uključiti u mehanizme spajanja unutardnevnog (SIDC) i tržišta za dan unaprijed (SDAC) u jedinstveno tržište.

Među minimalnim kriterijima su potpuno transponiranje Paketa za integraciju (tržišta) električne energije – EIP, imenovanje NEMO-a, usvajanje plana integracije za funkcioniranje operatora spajanja tržišta (MCO) te izračunavanje kapaciteta (CCR-ovi).

Nakon svega toga, za potpuno priključivanje treba još najmanje godinu i pol dana, procjenjuju iz Tajništva Energetske zajednice. Naplata u okviru CBAM-a će početi za 14 mjeseci. Prekogranični porez će postepeno rasti i pun iznos dostići 2034. godine.


Gdje je što "zapelo"?

Nijedna ugovorna strana službeno još nije imenovala svoj NEMO sukladno propisima, niti predala plan integracije za MCO.

Srbija je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu u kojoj funkcioniraju i unutardnevno i tržište za dan unaprijed. Bosna i Hercegovina još nema nijedno.

Crna Gora bi mogla postati prva ugovorna strana spremna uključiti se u SDAC i SIDC, preko svoje interkonekcije sa Italijom.

Unutar Energetske zajednice se i dalje ne radi na uvođenju sustava za sprječavanje neizravnog uvoza struje u EU iz trećih zemalja koje ne ispunjavaju kriterije za izuzeće iz CBAM-a.


Srbija planira 2027. uvesti porez na CO2 i postepeno ga povećavati

Što se tiče općih priprema za CBAM, nijedna ugovorna strana nije Europskoj komisiji poslala mapu puta.

Crna Gora i Srbija su jedine koje rade na svom usklađivanju s pravnim stečevinama EU u oblasti klime, u što spadaju naplaćivanje emisija i uspostavljanje sustava za trgovanje emisijama u kojem će cijene najkasnije do kraja 2030. dosegnuti razine ekvivalentne onima u Sustavu Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS).

Srbija je u nacrtu svog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana navela kako će 2027. uvesti porez na ugljik. Prvo bi naplaćivala 4 eura po toni ekvivalenta CO2, a onda postepeno podizala tarifu, koja bi 2030. dosegla 40 eura po toni. Potpuno izjednačavanje s cijenama u EU ETS-u planirano je za 2045. godinu.


Bosna i Hercegovina bez ikakvog napretka

Crna Gora je 2020. uvela mehanizam trgovanja emisijskim jedinicama, po cijeni od najmanje 24 eura za tonu ekvivalenta ugljičnog dioksida.

To tržište je od početka bilo plitko, sa samo tri sudionika. Kombinat aluminija Podgorica i Željezara Nikšić su u međuvremenu ugašeni, pa je preostala samo državna Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). Ona je prošle godine dala 9,26 milijuna eura dozvole za ispuštanje CO2, po prosječnoj cijeni od samo 6,02 eura za tonu.

Srbija je u cijeloj Energetskoj zajednici ispunila najviše uvjeta za uvođenje sustava MRVA – za mjerenje emisija plinova s učinkom staklene bašte, izvještavanje o njima i verifikaciju podataka te akreditiranje verifikatora. Na dnu popisa opet je Bosna i Hercegovina, kod koje nije vidljiv napredak čak ni prema bilo kojem od međuciljeva.


Koliki se troškovi procjenjuju?

Tajništvo Energetske zajednice objavilo je procjenu teoretskih troškova za CBAM za prošlu godinu za izvoz električne energije, uključujući tranzit. 

Iznos za struju iz Srbije je vrtoglavih 1,07 milijardi eura. On bi iznosio malo više nego polovina troškova za emisije iz proizvodnje električne energije koji bi se naplaćivali po cijenama iz EU ETS-a.

Za Crnu Goru bi troškovi za CBAM za struju iznosili 298 milijuna eura, za BiH 237 milijuna, a Sjevernu Makedoniju 262 milijuna eura.

 

CBAM je osmišljen kako bi podržao EU ETS putem naplaćivanja emisija ugljika iz aluminija, cementa, električne energije, đubriva, vodika, željeza i čelika uvezenih iz zemalja koje nisu u EU. Tarife su razmjerne količini plinova sa efektom staklene bašte ispuštenih tijekom proizvodnje.


Po isteku probnog razdoblja, kada 2026. bude uvedena naplata, uvoznici više neće slati izvješća, nego biti obvezni dostavljati godišnje deklaracije i kupovati i predavati CBAM certifikate. Taj postupak podrazumijeva i administrativne troškove.

Određivanje cijene CO2 stvorilo bi predvidljiv cjenovni signal za zelene investicije. Tako bi kapitalni i operativni troškovi za emisijski intenzivne tehnologije bili povećani, ali i realniji, zaključuje se u novom izvješću.


Izvor: Balkan Energy News
Prilagodba: Manager.ba