"Nisu dirali doprinose koji su među najvišima u Europi, niti poreze na dobit koji su među najnižima. Jednostavno se ne može opravdati kako je ovo učinjeno zbog radnika"
Odluka o minimalnoj plaći u Federaciji BiH i dalje je predmet brojnih rasprava i nezadovoljstva. Iako je formalno donesena s ciljem zaštite radnika, rezultirala je nizom neželjenih posljedica na tržištu rada i među poslodavcima. Sve je više otkaza, broj zatvorenih obrta i malih poduzeća raste, a posljedice osjećaju i neprofitne organizacije.
Jedan od najnovijih primjera dolazi iz Udruge potrošača "Futura" iz Mostara, gdje su svi zaposleni, uključujući i predsjednika, završili na birou.
Predsjednik ove udruge, Marin Bago je jasno izrazio svoje nezadovoljstvo načinom na koji je donesena odluka o minimalnoj plaći.
"Mislim kako je odluka o minimalnoj plaći donesena bez konzultacija sa stručnom javnosti, akademskom zajednicom, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Donijeli su je krajem godine, ne vodeći računa o tome kako su ljudi, poduzetnici i civilne organizacije već imali svoje planove. Sve su im poremetili", izjavio je u razgovoru za Akta.ba.
Ideja minimalne plaće nije loša
Bago smatra kako sama ideja minimalne plaće nije loša, ali da trenutačni iznos nije u skladu s realnim životnim troškovima.
"Minimalna plaća je u redu kao koncept, ali ovo zapravo nije ni minimalna plaća. Ona mora biti vezana uz postotak prosječne plaće ili troškove života. Ako znamo da je četveročlanoj obitelji samo za hranu potrebno oko 1.500 KM, onda ta plaća ne znači ništa. Stavlja radnika u poziciju nižu od roba – jer rob je radio za hranu i spavanje, a ova plaća ni to ne može pokriti", smatra on.
U Futuri su dodatno istražili praksu drugih zemalja prilikom uvođenja minimalne plaće.
"Sve zemlje u Europi i razvijenom svijetu takve odluke donose kroz razdoblje od najmanje tri godine, uz kvartalne analize utjecaja na troškove i tržište rada. Odluka naše vlade bila je brutalna, pravdajući se kako podržavaju radnike. No nisu dirali doprinose koji su među najvišima u Europi, niti poreze na dobit koji su među najnižima. Jednostavno se ne može opravdati kako je ovo učinjeno zbog radnika", naglasio je Bago.
Neprofitne organizacije na rubu gašenja
Poseban problem imaju neprofitne organizacije koje ovakve promjene guraju prema zatvaranju.
"Mi smo neprofitne organizacije. Ako nemamo projekte, ne možemo isplatiti plaću manju od 2.000 KM, jer kad dodate sve doprinose – to izađe oko 25.000 KM godišnje po zaposleniku. Koja to organizacija civilnog društva u BiH može to izdvojiti? Ako imate strane donatore – dobro, ali ako ste obična domaća organizacija, izbačeni ste iz igre", rekao je.
Zaposleni iz Future, uključujući i samog Bagu, završili su na burzi.
"Svi smo otišli na burzu. Sada tražimo načine kako preživjeti, koje usluge ponuditi. Mnoge organizacije šute – vjerojatno iz srama – ali to nije njihov problem, nego problem države koja ne surađuje s civilnim sektorom", kazao je Bago.
Izašli iz okvira tržišnog gospodarstva
Kritike je uputio i na račun javnog sektora.
"U FBiH imamo 52 % zaposlenih u javnom sektoru, najviše nameta na plaću u poduzetništvu. Jasno je kako smo izašli iz okvira tržišnog gospodarstva i izgradili nekog monstruma. Broj zaposlenih u javnom sektoru raste, dok broj u realnom sektoru opada. Mnoge informacije se prešućuju, a sve se pravda navodnim dobrom za radnike", rekao je.
Na kraju, Bago ne osporava potrebu za povećanjem plaća, ali apelira na odgovoran pristup.
"Nisam protiv povećanja minimalne plaće, ali to se mora raditi pažljivo, da se ne poremeti tržište rada. Mora se pratiti reforma javne uprave. Ako napadnemo poslodavce, tko će nam ostati da gradi ovu zemlju? Javna uprava sigurno neće. Cijene rastu, potrošačka košarica se povećava, a radnik koji danas dobije 1.000 KM realno ne može kupiti više nego ranije za 800 KM. Kad sve to uzmemo u obzir, ova odluka je jako loša – i za gospodarstvo i za radnike", zaključio je na kraju razgovora za Akta.ba.
Manager.ba
