Statistički podaci o uvozu roba u Bosnu i Hercegovinu neprekidno pokazuju, kako pored domaće proizvodnje i eksploatacije, i dalje značajno uvozimo drvo, kamen, voće, povrće... No podatak koliko smo uvezli vode za piće, iste one po kojoj je BiH među najbogatijim državama u svijetu po količinama i čistoći zvuči suludo.

Bosna i Hercegovina je na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošila je više od 210 milijuna maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO). Najviše vode smo uvezli iz Srbije, 29 milijuna litara.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, kaže kako je osim vodom naše tržište preplavljeno uvoznim kamenonom, voćem i povrćem, mlijekom, pivom pa čak i drvetom, a sve najbrojane artikle imamo dovoljno i u našoj zemlji. Gavran smatra kako bi država trebala izdvojiti više novca za poticaje domaćim proizvođačima, a potrošači izbjegavati kupovinu stranih proizvoda i kupovati domaće.

"Koliko god bi država davala poticaja domaćim proizvođačima sve to ne bi bilo dovoljno, ako građani kupuju uvoznu vodu. Realno u BiH imamo domaću vodu koja je dostupna svugdje u državi. Država BiH mogla bi više uraditi na kontroli kvaliteta uvozne, poslije nedavnog skandala koji još nije razjašnjen da smo kupovali vodu u kojoj je bilo bakterija, a nisu otkrili koja je voda bila u pitanju, ko je tu koga potplatio i zbog čije korupcije je građanima u BiH ugroženo zdavlje. Pošto se nije znalo koja je voda neispravna, nije mi jasno zašto proizvođači vode čija je voda bila ispravna nisu tužili konkurenciju čija voda je sadržavala bakterije, jer i oni su izgubili na prodaji svoje vode. Potrošač ako ne zna koja je ispravna, a koja neispravna voda neće kupiti ni jednu!" - kaže Gavran za Faktor.ba i dodaje iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz, ako građani shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.

Kako se navodi u objavljenim podacima, za 11 mjeseci ove godine na uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina potrošeno je 182,4 milijuna KM. Uvezli smo plemenitih metala zlata, srebra, platine u vrijednosti 37,7 milijuna KM. 

Između ostalog, na markirane vrijedne ručne i džepne satove potrošeno je 13 milijuna KM, a deseci milijuna KM na skupe automobile Mercedes, Bently, Ferrari, Lamborgini, Porsche, Rolls Royce... Ove skupe automobile najviše su kupovali građani Sarajeva, Mostara, Travnika i Živinica.

Manager.ba