Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Europske unije, a zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište se uvozi nekvalitetna roba. EU pravilnik kaže kako se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a u BiH je taj rok godinu dana, pa se EU po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kaže za Nezavisne novine kako kad istekne rok u zemljama Europske unije, prerađivači i hladnjače traže način riješiti se tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to što konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, kako bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, uvoz mesa za osam mjeseci ove godine iznosi 372.979.280 KM, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za oko 50 milijuna KM.
Ove je godine uvezeno je 52.366.211 kilograma, a lani 45.989.624 kilograma mesa.
Najviše mesa uvezeno je iz Italije, Nizozemske, Njemačke i Španjolske
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je kako činjenica što je u Europi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima uvoziti meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Europske unije i njima je znatno povoljnije to meso dati u bescjenje i dobiti dodatne stimulanse od države nego ga uništavati tamo", kazao je Marinković.
Ističe kako su se domaći uvoznici dosjetili kako je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim kako to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolirano velike količine, što destimulira farmere proširiti svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete povećati proizvodnju.
"Jasno nam je kako ne možemo osigurati sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa uvoziti samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Manager.ba