Trovanje olovom ima daleko veći utjecaj na globalno zdravlje nego što se dosad mislilo, potencijalno pridonoseći više od pet milijuna smrti godišnje i predstavljajući sličnu prijetnju onečišćenju zraka, pokazala je znanstvena studija opisana kao "poziv na buđenje". Studija procjenjuje kako izloženost olovu uzrokuje gubitak male djece u zemljama u razvoju u prosjeku za gotovo šest IQ bodova.

Pokazalo se kako onečišćenje olovom uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u svezi s bolestima srca i razvojem mozga male djece, što je rezultiralo zabranom olovnog benzina u cijelom svijetu. Ali žjoš uvijek smo izloženi snažnom neurotoksinu putem hrane, tla, posuđa, gnojiva, kozmetike, olovnih akumulatora automobila i drugih izvora. 

Autori studije, dvojica ekonomista Svjetske banke, objavljene u časopisu Lancet Planetary Health, rekli su kako je to prva procjena utjecaja izloženosti olovu na smrtnost od srčanih bolesti i gubitak IQ-a kod djece u bogatim zemljama i zemljama u razvoju. Glavni autor Bjorn Larsen rekao je za AFP da kada je par prvi put vidio brojku koju je izračunao njihov model, "nismo se čak usudili ni šapnuti broj" jer je bio tako "enorman".​ Njihov model procjenjuje kako je 5,5 milijuna odraslih umrlo od bolesti srca u 2019. zbog izloženosti olovu, 90 posto njih u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

To je šest puta više od prethodne procjene i predstavlja oko 30 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrti u svijetu. "To bi značilo kako je izloženost olovu veći uzrok bolesti srca nego pušenje ili kolesterol", rekao je Larsen.

Zastrašujući podaci

Istraživanje je također procijenilo kako su djeca mlađa od pet godina izgubila kumulativno 765 milijuna IQ bodova zbog trovanja olovom na globalnoj razini u 2019., pri čemu je 95 posto tih gubitaka došlo u zemljama u razvoju. Ta je brojka gotovo 80 posto veća od prethodne procjene. ​
Istraživači Svjetske banke procjenjuju da je ekonomski trošak izloženosti olovu iznosio 6 trilijuna dolara u 2019., što je ekvivalentno 7% globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Za analizu su istraživači koristili procjene razina olova u krvi u 183 zemlje preuzete iz značajne studije o globalnom teretu bolesti iz 2019. Prijašnja istraživanja mjerila su samo učinak olova na srčane bolesti kada se radilo o povišenju krvnog tlaka. No, nova studija proučavala je brojne druge načine na koje olovo utječe na srce, poput otvrdnjavanja arterija koje mogu dovesti do moždanog udara, što rezultira većim brojevima, rekao je Larsen.​

Roy Harrison, stručnjak za zagađenje zraka i zdravlje na Sveučilištu Birmingham u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za AFP da je "zanimljiva, ali podložna mnogim nesigurnostima".​ Na primjer, odnos između olova u krvi i srčanih bolesti temelji se na istraživanju u Sjedinjenim Državama, a hoće li se ti nalazi moći primijeniti u cijelom svijetu "velika je sumnja", rekao je. Harrison je također istaknuo da je model koristio procjene – ne testove – olova u krvi u mnogim zemljama u razvoju. Kad bi se rezultati potvrdili, "bili bi od velike važnosti za javno zdravlje, ali trenutno je to jednostavno zanimljiva hipoteza", rekao je.

PRIJETNJA IZ VODE

Osim u zraku, posuđu i fosilnim gorivima, opasne količine olova pojavljuju se u izvorima pitke vode do kojih dospijevaju iz odbačenih akumulatora i elektroničkih uređaja

Zagađeni podzemni objekti u okolici Mostara prijete stotinama tisuća ljudi

Utjecaj olova gori nego što se misli

Richard Fuller, predsjednik nevladine organizacije Pure Earth, rekao je da kada su istraživanja u zemljama u razvoju testirala olovo u krvi, uglavnom su pronašla više razine od procijenjenih u novoj studiji. To znači da bi "utjecaj olova mogao biti gori nego što izvješće opisuje", rekao je za AFP, nazvavši to "pozivom na buđenje".

Larsen je rekao da smo "još uvijek u mraku" kada je došlo do razumijevanja koliko različiti izvori olova doprinose kontaminaciji krvi.​ Fuller je rekao da je dio ovog "dijela slagalice koji nedostaje" otkriven u izvješću Pure Earth objavljenom u utorak, u kojem je analizirano 5000 uzoraka robe široke potrošnje i hrane u 25 zemalja u razvoju. Utvrdio je visoke stope kontaminacije olovom u metalnim loncima i tavama, keramičkom posuđu, boji, kozmetici i igračkama.​ "To je razlog zašto siromašnije zemlje imaju toliko trovanja olovom", rekao je Fuller. "Truju ih predmeti u kuhinji."

Klik / Manager.ba