Pročitajte u qLife-u
INTERVJU S GORANOM RADMANOM: Obilježja digitalne revolucije
Manager.ba Regija 06 rujna, 2018
Izvor fotografije:
Goran Radman

Iz sadržaja časopisa za liderstvo i organizacijski razvoj qLife "Digitalna revolucija" (Ljeto, 2018.).

Goran Radman, prodekan za međunarodnu suradnju i voditelj studija eLeadership MBA na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu.

Akademsko obrazovanje stjecao je na diplomskom studiju politologije te poslijediplomskom i doktorskom studiju Međunarodnih odnosa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 

Diplomu iz poslovnog upravljanja (MBA) stekao je na Wharton Schoolu, a druga poslovna znanja i vještine usavršavao je kroz programe za izvršne direktore na INSEAD i London School of Economics. 

Strateško i transformacijsko upravljanje, konkurentnost, inovativnost te međunarodne integracije njegova su ekspertna i predavačka područja.

Profesionalnu karijeru započeo je 1984. kao savjetnik za međunarodne odnose u Predsjedništvu SR Hrvatske, a nastavio kao generalni direktor Televizije Zagreb (1987.).

U privatni sektor otišao je 1992. kao direktor tvrtke MicroLAB.

qLife: Globalna svjetska zajednica trenutačno se suočava s dramatičnim promjenama potaknutima i omogućenima suvremenim digitalnim tehnologijama koje nagovještavaju da će se iz temelja promijeniti način na koji živimo, radimo i organiziramo društvenu zajednicu. Svojim značajem, razmjerima i kompleksnošću transformacija zasigurno neće biti usporediva s bilo kojim dosad poznatim ljudskim iskustvom. O čemu je zapravo riječ? Možemo li pretpostaviti kako će se sve to skupa odvijati?

Bilo bi nam mnogo lakše kada bismo znali o čemu se radi, naravno.

Međutim, paradigmatski se nalazimo pred ključnom civilizacijskom dvojbom: imamo dojam da nam je znanje dostupno i da znamo strašno puno jer su nam sve informacije naizgled na dohvat ruke, ali istovremeno imamo duboki osjećaj skepse jer zapravo nemamo pojma o tome što se događa pred našim očima i kamo to sve skupa vodi. 

Riječ je o paradoksu suvremenog svijeta: puno znamo, ali vrlo malo razumijemo. Mislim da je to najsažetiji opis trenutka u kojem se nalazimo.

 

Tehnologija je oduvijek omogućavala promjene

 

 

Još od davnih vremena, primjerice, kad se Inkama dogodio kotač.

Otprilike deset tisuća godina stara je priča o tome „zašto loviti životinje ako ih možemo pripitomiti i koristiti za proizvodnju, transport i komuniciranje“ koja je dovela do razvoja različitih alata i sprava te na kraju omogućila prelazak iz agrarnog u industrijsko društvo.

Oduvijek su se, dakle, značajne promjene temeljile na nekim tehnologijama.

Pritom treba imati na umu da govoreći o „tehnologijama“ u suvremenom smislu zapravo mislimo na tzv. industrijske revolucije.

A tu se ne radi samo o tehnologijama u užem smislu - samima za sebe ili izdvojenima od svega drugoga.

Industrijske revolucije podrazumijevaju tehnologiju koja funkcionira u nekom kontekstu u kojem je promjena podržana ostalim dovoljno zrelim uvjetima.

Dakle, tehnologija jest poticaj, ali cjelina ekonomskog i društvenog konteksta mora biti spremna za prihvaćanje novih rješenja kako bi nastalo ono što nazivamo „industrijskom revolucijom“.

 

 

Trenutačno nas zapljuskuju valići koji prethode „tsunamiju“ Četvrte industrijske revolucije.

Zanimljivo će biti pratiti hoće li se srednja klasa uspjeti prilagoditi promjenama te kakve će posljedice Četvrta industrijska revolucija ostaviti na ovaj važan segment društva.

Cijeli intervju s Goranom Radmanom možete pronaći u novom izdanju časopisa qLife-a .

Vlastiti primjerak ljetnog izdanja qLife-a možete naručiti OVDJE .

Povezani članci

1

2

Video
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce