Nobel
KLUB MENADŽERA
VESELKO ČULE, Hercegovinavino: Ne priznajem poraz, inat me tjera naprijed
Objava: 28.6.2017 / 09:19
Prikaza: 6752
Autor: Manager.ba
VESELKO ČULE, Hercegovinavino: Ne priznajem poraz, inat me tjera naprijed
0

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Gost Kluba menadžera je Veselko Čule, direktor tvrtke Hercegovinavino iz Mostara.

Veselko Čule je rođen 1966. godine. Školovao se u Mostaru, a potom i u Sarajevu. Njegovo prvo poslovno iskustvo bilo je vezano za proizvodnju ljekovitog bilja i eteričnih ulja. Zaposlio se u jednoj dubrovačkoj firmi gdje je stekao iskustvo u proizvodnji ljekovitog bilja, a potom, 1989. godine i sam je osnovao vlastitu firmu koja se bavila prometom ljekovitog bilja, eteričnih ulja i ekstrakata. Hercegovina je tada, ističe Veselko, bila izvor ljekovitog bilja za cijeli svijet. U to vrijeme se prodavalo i do dvije i pol tisuće tona kadulje i to je bila velika perspektiva, priča Veselko. Prisjeća se da se tada radilo i ulje od kadulje.

Međutim, želja da otvori firmu koja će se baviti krajnjim proizvodom, a ne samo sirovinom, dovela ga je do pokretanja nove tvrtke. Imao je ideju koju je i realizirao. Put od ideje do realizacije, nije bio lagan. No, Veselko je odlučio ne odustajati, nego uspjeti unatoč svemu. Osnovana je firma Hercegovinavino koja uspješno posluje dugi niz godina.

Gospodine Čule, tvrtka Hercegovinavino koja je u 100 postotnom privatnom vlasništvu postoji preko 20 godina. Kako se tvrtka razvijala s godinama i kada je doživjela svoj najveći uspon?

Tvrtka Hercegovinavino osnovana je 1994. godine. Započeli smo sa osnovnom djelatnošću proizvodnje sokova i vina i do danas smo to i zadržali. U preko 20 godina poslovanja, firma je prolazila različite faze, uspona i padova, ali smatram da je najveći uspjeh tvrtka doživjela s brednom Cockta, koji je uspješno punila 17 godina. Kasnije je punjenje prebačeno u Republiku Hrvatsku. Smatram da smo proizvodnjom sokova i vina napravili veliki uspjeh, ne samo za nas nego i za regiju koju predstavljamo. S godinama smo se razvijali i postali stabilna i renomirana tvrtka prepoznatljiva na tržištu.

Hercegovinavino je većinski dioničar i distributer vina Vinarije Čitluk, a pod krovom firme posluje i vinski restoran Romanca u Mostaru. Što je bio cilj tvrtke sa širenjem na pomenute djelatnosti?

Pored Hercegovinavina imamo povezana poduzeća Vinariju Čitluk i restoran Romanca. U Vinariji Čitluk, moj partner Željko Nakić i ja smo većinski vlasnici i poslovanje Vinarije smo usuglasili s poslovanjem Hercegovinavina, tako da mi radimo generalnu distribuciju proizvoda Vinarije Čitluk. Zadnjih 15-ak godina mi smo radili na podizanju novih nasada vinograda koji su prepoznatljivi, što se može vidjeti kada idemo dolinom Neretve. To su lijepo uređeni vinogradi i sve se održava po pravilima struke. Vinarija Čitluk ima više dioničara, ali mi vodimo brigu o Vinariji u interesu svih njezinih dioničara. Vinarija Čitluk je prepoznatljiva sa svojim brendovima: Kamenog vina, Žilavke Mostar, Blatine de Broto i naša vina bivaju tradicionalno nagrađena brojnim priznanjima i nagradama na natjecanjima na kojima se pojavljujemo u regiji. Naši brendovi su postali sinonim za Hercegovačka vina i njihovu kvalitetu. Restoran Romanca je nastao iz želje da imamo jedno mjesto gdje će, svi koji dolaze u Mostar, moći kušati vina. Vrlo često i sam posjećujem takve restorane u svijetu i tako sam došao na ideju prije desetak godina da i sam nešto slično napravim. Mislim da je otvaranje restorana bio dobar potez, jer je kroz restoran prošao veliki broj posjetitelja koji su imali priliku kušati naša vina. Vina kad se kušaju na pravom mjestu, u regiji iz koje dolaze imaju posebnu notu. Nužno je da mi u Hercegovini imamo tu kulturu posluživanja i pijenja vina i sljubljivanja s našom tradicionalnom hranom.

 Restoran Romanca često posjećuju i poznate zvijezde (Oliver Dragojević i Zlatan Stipišić Gibonni)

Hercegovinavino je već stvorila prepoznatljive brendove alkoholnih i bezalkoholnih pića. Koji su to proizvodi u ponudi?

U sklopu Hercegovinavina imamo liniju sokova i liniju rakija. Prije tri godine smo započeli s linijom rakija. Brend je nazvan Natura. To su prirodne rakije, dobivene na prirodni način i likeri. Izdvojio bih naše rakije Lozovaču, Travaricu, liker višnje, liker oraha, medovicu… Što se tiče sokova, prije 20 godina smo započeli proizvodnju. Imamo nekoliko linija - linija Hevi koja je već dugi niz godina prisutna na našem tržištu, u restoranima i kafićima te imamo liniju Fresh. Vrijedi spomenuti da mi uslužno u našim pogonima punimo Oranginu za cijelu regiju. Tako da, bilo gdje da pijete Oranginu, u BiH, Sloveniji ili Srbiji, trebate znati da se ona puni u Mostaru. Također, uslužno punimo i jednu liniju Pipi koja je popularna u Dalmaciji. Mi jednostavno pratimo trendove u svijetu i to pokušavamo prenijeti i kod nas. Osim proizvodnje sokova i likera, radimo i distribuciju brojnih brendova koji se proizvode u regiji, kao što su Zdenka sirevi, Podravka mesni program, proizvodi firme Amadori iz Italije. I mislim da smo upravo zbog toga što se bavimo i proizvodnjom i distribucijom proizvoda, sve do krajnjeg potrošača i opstali na tržištu. Naravno za razvoj, ne samo naše kompanije, nego i cijelog našeg kraja, trebamo više poraditi na svijesti naših potrošača koliko je važno kupovati domaće proizvode jer se tako potiče domaća privreda. Stoga, pozdravljamo akcije koje se organiziraju u našoj zemlji kao što su „Kupujmo i koristimo domaće“ koje rade na promociji domaćih proizvoda.

Osim u BiH, svoje poslovanje ste proširili i na zemlje regije gdje su razgranate distributivne mreže. Gdje ste sve zastupljeni i je li bilo teško osvojiti druga tržišta?

Budući da je tržište BiH za nas kao veće proizvođače postalo malo, bili smo prisiljeni tražiti veća tržišta za plasman naših proizvoda, prvenstveno vina. Godišnje proizvedemo oko 3 milijuna litara vina i teško je očekivati da se sve to plasira u BiH. Zbog toga, zadnjih deset godina intenzivno radimo na izvozu tih proizvoda u svijet. Izvozimo 60 posto naše proizvodnje vina i najveći smo izvoznici vina u BiH. Naša vina su danas prisutna u 22 zemlje svijeta, negdje simbolično, negdje u većoj mjeri, a glavne zemlje u koje izvozimo su Hrvatska, Srbija, Njemačka i u posljednje vrijeme Kina. Kina je za nas značajno tržište. Na tamošnjem tržištu naša vina su postala prepoznatljiva. Ukoliko dođete u neke kineske gradove sigurno ćete naći naša vina koja su rangirana u visokoj cjenovnoj grupi, što je za nas jako značajno, budući da je Kina veliko tržište na koje se plasiraju brojni proizvodi. Mi smo ponosni što su naša hercegovačka vina visoko rangirana i što su prepoznata od strane kineskih državnih dužnosnika.

Kakav je omjer proizvodnje i prodaje vaših proizvoda na tržištima na kojima ste zastupljeni, odnosno kakvi su ostvareni rezultati? Koliko ste Vi zadovoljni rezultatima?

Različiti su kupci za sokove i vina. Sokovi zahtijevaju masovnost, tako da godišnje proizvedemo skoro 15 milijuna litara soka, dok se vina proizvede oko 3 milijuna litara. S rakijama smo tek započeli, tako da ne možemo još govoriti, međutim gledajući trendove prodaje, proizvodnja i prodaja rakije ima perspektivu porasta. Što se tiče sokova naš plan je do kraja godine povećati proizvodnju za 15-18 posto, što govori o potražnji naših proizvoda. Što se tiče vina, naša namjera je da u budućem periodu proizvodimo veću klasu vina i veći cjenovni nivo, da proizvodimo određena vina za određene kupce. Dakle, ograničena proizvodnja po određenim linijama. To je jednostavno strategija firme i prema tome ćemo težiti u budućnosti. Ja sam zadovoljan što smo mi opstali preko 20 godina na tržištu, što smo stabilna firma i što ostvarujemo pozitivne rezultate. Međutim, nisam zadovoljan time što radimo bez ikakvih poticaja države, osobito u biljnoj proizvodnji. I zbog toga je teško konkurirati firmama i proizvodima iz okruženja koje u svojoj cijeni imaju ugrađeno između 10 i 20 posto poticaja. Ipak, snalazimo se na razne načine, kako bismo uspjeli konkurirali svjetskom tržištu. Mi smo zadovoljni i sa povećanjem od 10 posto zarade. Smatram da se treba poticati kupovina novih strojeva za biljnu proizvodnju. Već dugi niz godina nemamo nikakvih poticaj za kupovinu tih strojeva, tako da se sve uzima na račun kredita i kada se sve to zbroji na kraju je pitanje jesmo li konkurenti ili ne.

Koliko je danas moguće predvidjeti tržišna kretanja te planirati poslovne rezultate i biti spreman na rizik? Je li za to potrebna i poduzetnička hrabrost?

Za svaku firmu je bitan ambijent unutar države. Ako pogledam unazad, mi smo krenuli s poslovanjem poslije rata i dosta firmi je tako krenulo, kada je stanje bilo i gore, ako gledamo uopćeno. Međutim ljudi su razmišljali da će biti bolje, imali su vjeru da će u budućnosti biti bolje. Danas su ljudi pesimistični, ne odlučuju se za investicije, za nova ulaganja. I sam razmišljam hoću li sutra investirati u proizvodnju ili ću se baviti nečim drugim ili hoću li uopće poslovati u BiH. Ipak, vjerujem da ovdje ima perspektive, da ima mladih ljudi koji su voljni stvarati novi biznis, ali da se treba poboljšati klima i trebamo stvarati ambijent posla, biznisa i rada. Trebamo stvoriti jedan osjećaj sigurnosti i stabilnosti, pokazati da je ulaganje ovdje sigurno. Nijedan strani investitor nam neće doći, ako on ne vidi da domaći privrednik dobro posluje. A ako mi domaći uspijemo, naši strani partneri će doći s nama iz inozemstva i uložiti svoj novac ovdje. To je put kojim trebamo ići.

Dugogodišnji ste poduzetnik. Što smatrate presudnim kako bi se uspjeh u poslovanju i postigao? Pretpostavljam da je u vašem slučaju bitno imati kvalitetan proizvod te biti konkurentan na tržištu. No, je li to i presudno?

Sve počinje od ideje koja se rađa spontano, samo je potrebno vjerovati u realizaciju vlastite ideje. Za one ljude koji danas počinju s poduzetništvom, smatram da za uspjeh nije presudan novac. Potrebo je imati nešto novca, međutim on nije presudan. Moje iskustvo govori da kada nešto želite napraviti, to ćete i napraviti. Važno je ne razmišljati o problemima koji bi mogli biti prepreka. Jednostavno ljudi trebaju vjerovati u ideju koju zastupaju i imati cilj. Problemi su neminovni, međutim oni su rješivi. Primjećujem danas dosta mladih i obrazovanih ljudi ide ka stvaranju radnih mjesta koji su veće intelektualne razine. Stvaraju se razni biroi od Širokog Brijega, Mostara gdje se prave projekti za cijeli svijet i preko takvih firmi koje su osnovali mladi ljudi mi ćemo doći do uspjeha. Oni ostvaruju prihode prodajom svoje pameti. Ja sam zbog toga jako sretan i stoga neka mladi ne budu obeshrabreni nego neka vjeruju u uspjeh.

Kakav je bio Vaš početak i realizacija Vaše ideje?

Počeli smo od ideje i želje da ćemo nešto napraviti i bili smo financijski vrlo ograničeni. Iznajmili smo jedan mali prostor i polako počeli s radom. Kada smo počeli uopće nismo mislili da ćemo imati rezultate koje danas imamo, niti veliki broj zaposlenih, ali smo imali želju i optimizam da ćemo uspjeti. Bilo je trenutaka i kada smo htjeli odustati, međutim ja sam osoba koja ne priznaje poraz. Tu se radi i o određenom inatu. I taj inat se na kraju isplati, jer se „preplivaju“ svi problemi. Kad gledam unazad 20 godina, imali smo puno razloga da odustanemo, međutim odlučili smo se boriti i upravo tako danas trebaju razmišljati i drugi poduzetnici.

Kakav je tim zaposlenika u Hercegovinavinu, zapošljavate li mlade kadrove, ulažete li u svoje zaposlenike te koliki je broj zaposlenih?

Danas brojimo 260 zaposlenih, a u sezoni je taj broj i veći. Ako pogledamo strukturu zaposlenika, u našoj firmi preko 20 posto njih je visokoobrazovano. To su inženjeri, tehnolozi… Osim visokoobrazovanih, mi također dajemo priliku mladim ljudima koji dolaze na praksu s fakulteta gdje se kroz samo školovanje oni educiraju. Tako da, po završetku njihovog obrazovanja mi ih zaposlimo. Danas imamo dobru strukturu tehnologa, enologa, inženjera i s tim osobama mi idemo naprijed. Vjerujemo da mladi čovjek može svijet pokrenuti i u mlade ljude želimo ulagati.

Postoje li trenutno neke aktivnosti na kojima Hercegovinavino radi, što je sada Vašem fokusu poslovanja? Imate li u planu širiti asortiman svojih proizvoda ili osvajati neka nova tržišta?

Imamo pregovore sa firmom PepsiCo o punjenju njihovih proizvoda u BiH. I uskoro očekujemo realizaciju tog posla, ukoliko ne dođe do nekih vanrednih promjena na tržištu. To bi bilo punjenje Pepsija, 7Up-a i Mirinde za cijelu regiju, ali i šire područje. To bi za nas bio veliki korak. Riječ je o većim količinama i ulaganja su tu nužna. No, mi smo na to spremni i vjerujemo da ćemo to i realizirati.

Tko je Veselko Čule privatno, kako provodite svoje slobodno vrijeme, imate li neke hobije?

Ovaj posao zahtjeva veliku uključenost i posvećenost poslu, tako da vrlo malo vremena imam za hobije. Suprug sam i otac četvero djece te imam troje unučadi. Sada se trudim posao prebaciti na mlađe članove obitelji, što je za mene pozitivno i dobro. Kada imam vremena odlazim u prirodu. Jako volim prirodu. Imam nekoliko konja i ako se može govoriti o hobiju, onda su to konji.

Koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?

Sam pojam menadžera je danas kod nas stavljen u funkciju čovjeka koji bi trebao napraviti neka čuda u poslu. U svijetu je to drugačije. Ljudi se školuju za menadžere različitih razina. Uspješan menadžer je čovjek koji nijednog trenutka ne posustaje, koji za većinu problema već ujutro ima rješenje i taj optimizam prenosi na svoje zaposlenike. Takve ljude viđam u svom okruženju i to su za mene uspješni menadžeri koji znaju dobro poslovati u ne baš savršenim uvjetima rada. Bitno je da je uspješan menadžer samouvjeren i sposoban. Čovjek koji nema unutarnji potencijal i pozitivnu energiju, ne može biti uspješan menadžer.

Sva prava pridržana © 2017 Manager.ba
Dizajn i programiranje: 4ANTS