Nobel
FINANCIJSKI LABORATORIJ
Kriptovalute - pogled u budućnost
Objava: 17.7.2017 / 09:44
Prikaza: 212
Autor: Nedim Šuta
Kriptovalute - pogled u budućnost
0

Želite pokrenuti vlastiti biznis? Odavno ste u poduzetničkim vodama, ali Vam nedostaju stručni financijski savjeti? Kako unaprijediti prodaju? Kako razmišljaju bankari, važne „osobe“ s druge strane? U rubrici „Financijski laboratorij“ stručnjak za financije će na vrlo jasnim primjerima pokazati gdje najčešće poslodavci griješe i pokušati ponuditi konkretna rješenja za probleme s kojima se svakodnevno suočavaju. Gospodin Nedim Šuta je proveo dva desetljeća u financijskom sektoru, većinom na odgovornim dužnostima u bankama i osiguranju. U svom radu se susretao s kompanijama različitih profila, analizirajući njihov rad, financije, rast i kreditnu sposobnost. Od 2017. je vlasnik privatne kompanije „FINLAB“.

U novoj kolumni saznajte više o kriptovalutama!

Tradicionalni novac, po svojoj definiciji predstavlja vrijednost „osiguran“ u zlatu kod pojedine središnje banke. Gledajući unatrag, papirni novac je nastao kao dokument koji potvrđuje da je netko u banci deponirao xy g zlata, te da donositelj ima pravo na to zlato.

U suštini, prilično jednostavno zamišljeno, u neka davna vremena.

Problem, ili šansa za banke je nastala u onom trenutku, kada je banka ili depozitna kuća u to vrijeme shvatila da je mala vjerojatnoća da će se svi pojaviti da traže zlato (novac) u isto vrijeme.

Odlučili su, npr., da na x kg zlata, izdaju xy potvrda. U tom trenutku počinje čitava priča o modernim ekonomijama i bankarstvu, upotreba multiplikatora, izračunima, podlogama u zlatu i sl.

Prije toga je postojala robna razmjena u dobrima, tako a je jasno zašto je ovakav model naišao na odobravanje i zauzeo mjesto kakvo jeste.

Tradicionalne valute

Valute, apoeni, u principu predstavljaju „papir“ određene ekonomije o vrijednosti iste. Postoji mnogo varijabli koji određuju odnose između pojedinačnih valuta.
Dodatno, u posljednjih 20 godina postoje jaki i utjecajni trenovi o postojanju „zona“ valute, tipa Eurozona, u Africi je Libija pokušala uvesti Afrički dinar, pričamo o „dolarizaciji“ Južne Amerike i sl.

Pojavljuju se inflacije, deflacije, stagflacije, odnosno, kontinuirani pritisak na vrijednost valute.

Osnovne grane ekonomije diktiraju vrijednosti. Čak neke zemlje svjesno „obaraju“ vrijednosti, da bi animirale aktivnosti unutar tržišta.

Realno gledano, u Eurozoni, Grčka je dijelom vlasnik Eura, te je samim tim bilo logično da, kada su se pojavili problemi i prezaduženost, ostale članice zone su ponudile pomoć. Suštinski, ne pričamo o socijalnoj pomoći, jer je drugačiji scenarij umanjivao vrijednost Eura, što bi imalo efekte na sve uključene.

U sadašnjim okvirima, sa dosta neizvjesnosti, kako ekonomske, tako i političke, valute su postale oružje za uništenje, te je jasno, da moderno promišljanje traži drugačija rješenje za formu bogatstva koju posjeduju.

Kriptovalute

Budući da se događa „digitalizacija“, jasno je da se pokušalo naći rješenje i za monetarne izazove. Kao produkt navedenog, nastalo je više digitalnih valuta, od kojih je najpoznatija i najatraktivnija Bitcoin (BTC).

U ovom trenutku, postoji preko 700 kripto valuta (većina djelom vezana za BTC).
Za razliku od tzv „tradiocionalnih“ valuta, većina digitalnih valute nemaju regulatora, vrijednost se formira na slobodnom tržištu, odnosno, ne podliježe lokalnim kontrolama. Vrijednost značajno oscilira.

Npr., odluka vlade Japana o mogućnosti plaćanja u bitcoinu je značajno uvećala vrijednost. Dodatno, slabljenje Juana (kineska valuta), je također utjecala na osnaženje. Pritisci svjetskih ekonomija, kao i na njih, suštinski prave alternativu tradicionalnom novcu, i samim tim i vrijednosti kripto valuta.

Rizici

U slučaju tradicionalnih valuta, dobar dio rizika je poznat, samim tim stavljen u neku formulu, te postoji dostatna razina poznatog, budući da su monetarne definicije i politike prisutne.

Kod kriptovaluta, budući da je riječ o nečemu što do sada nije ni postojalo, dio rizika nije ni definiran.

Osnovni rizici su vezani za „cyber“ sigurnost, odnosno platforme, sigurnosti plaćanja, i nivo e_trgovine/razmjene.

Nešto što je minimalno, ili nikako regulirano, ima svoje prednosti i mane.

Prednosti, može donijeti prosječno veći prirast, ali s druge strane, nosi i rizik špekulacija.

Dodatno, „manjina“ drži vlasništvo nad valutama, dovoljno mala grupa koja može odlučiti u isto vrijeme da proda svoja vlasništva, što bi izazvalo kaos na tržištima.

U ovom trenutku, kriptovalute predstavljaju substitut kvaliteti određenih valuta, isto kao što je to bio pokušaj sa zlatom, platinom, i sl.

U budućnosti, Bitcoin, ili nešto slično će definitivno evoluirati, ali, mislim da će morati biti minimalno „polu-regulirano“, ili djelom centralizirano.

Većina tradicionalnih ekonomija nema rješenje, niti su joj poznate definicije novih trendova, ali tko i što će regulirati, ostaje da se vidi.

Želim Vam uspješan početak još jednog radnog tjedna!

Sva prava pridržana © 2017 Manager.ba
Dizajn i programiranje: 4ANTS