Nobel
KLUB MENADŽERA
Jan Zlatan Kulenović: „MUNJA“ mijenja sadašnjost i budućnost mladih u BiH
Objava: 23.8.2017 / 11:15
Prikaza: 2267
Autor: Manager.ba
Jan Zlatan Kulenović: „MUNJA“ mijenja sadašnjost i budućnost mladih u BiH
0

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Gost Kluba menadžera je Jan Zlatan Kulenović, direktor nevladine organizacije Munja.

Jan Zlatan Kulenović je rođeni Sarajlija. Kao dječak postaje izbjeglica u Zagrebu. Vraća se u Sarajevo 1997. i kao srednjoškolac priključuje se Školi mira – prvom regionalnom omladinskom mirovnom pokretu kroz koji upoznaje civilni sektor i ubrzo formira s prijateljima omladinsku organizaciju. Nakon nekoliko godina volonterskog i aktivističkog djelovanja Fond Otvoreno društvo BiH mu nudi posao na programu za mlade iz kojeg nastaje Omladinska informativna agencija BiH (OIA) čiji je direktor. U međuvremenu radi i kao konsultant za preko 20 domaćih i stranih organizacija. Završava postdiplomski studij Praksa društvenog razvoja na London Metropolitan univerzitetu i niz drugih fellowship programa i obuka od Japana, Australije, preko Indije, Europe do SAD-a. Smatra da su mu takvi programi, uz iskustvo na terenu, bili i najkorisniji za razvoj karijere.

Gospodine Kulenoviću, na čelu ste jedne od vodećih nevladinih organizacija na razini BiH koja radi na poboljšanju položaja mladih, njihove aktivne uloge u društvu i na tržištu rada - Inkubator društvenih inovacija „MUNJA“. Kako je MUNJA nastala i kako se razvijala s godinama?

Pet godina nakon rata UNDP je napravio prvo istraživanje o položaju mladih koje je po prvi put dalo podatak koji je i dan danas aktualan, da preko 60% mladih želi napustiti zemlju iz niza razloga. Tek tada to postaje i medijski alarmantno kao poziv da se nešto treba uraditi. Fond Otvoreno društvo BiH uzima taj izvještaj i kreira tim od mladih aktivista iz cijele BiH da radi na jednom složenom trogodišnjem programu zagovaranja omladinske politike. Mene su izabrali da taj tim vodim i nakon godine dana smo iz tog programa kreirali Omladinsku informativnu agenciju BiH koja postaje pionir u lobiranju vlasti da kreiraju – prvo adrese za pitanja mladih, zatim posebne politike, strategije u kojima će se znati u što investirati za mlade kao što je to slučaj i na Zapadu, a zatim i usvoje budžete za mlade i njihove projekte. Paralelno s tim podržali smo formiranje i jačanje preko 100 omladinskih organizacija širom zemlje. Ukupno kroz naše edukacijske programe razvoja liderskih vještina, vještina zapošljivosti prošlo je preko 70.000 mladih iz svih dijelova zemlje. 2012. godine OIA mijenja fokus na pitanje zapošljavanja mladih i pokreće Inkubator društvenih inovacija „MUNJA“ čije ime preuzima kompletna organizacija prošle godine. Upravo rad na socijalnim inovacijama, pronalazak i razvoj metoda koje će utjecati na veći aktivizam mladih i u društvu i na tržištu rada postaje naš primarni cilj, ne samo zato što je 63% mladih nezaposleno već i zato što nema razvoja ukupnog društva ukoliko su mladi pasivni, otuđeni, dezorijentirani i lošeg (neupotrebljivog) obrazovanja.

Kako je osmišljen program MUNJE i koje mogućnosti pruža mladima te koliko su mladi to prepoznali kao priliku za profesionalno usavršavanje, razvoj i implementaciju svojih ideja, te koje dosadašnje značajnije aktivnosti biste izdvojili?

Trenutno Munja ima dvije ključne aktivnosti – jedna je Hoću.ba info platforma koja je nastala na osnovu 10 godina informativnog i savjetodavnog rada i danas je vodeća i najposjećenija info platforma koja se sastoji od web portala, 50-ak Facebook grupa, Instagrama, Youtube kanala, E-magazina (8.000 adresa), Junior PR tima u 50-ak gradova i proizvela je preko 5.200 korisnih informacija koje je vidjelo pola milijuna posjetitelja uz 85.000 stalnih korisnika na društvenim mrežama. Zahvaljujući tome tisuće mladih je našlo posao, praksu, stipendiju, otišlo na neku obuku, promoviralo se, aktiviralo i sl. Druga vrsta aktivnosti jesu direktne obuke ili susreti s mladima u koje sve više uključujemo biznis sektor kao što je npr. već pet godina Državno natjecanje srednjoškolaca u poduzetništvu BUSINESS CHALLENGE gdje mladi iz cijele BiH osmišljavaju biznis rješenja i predstavljaju pred managerima kompanija ili npr. Studentska Poslovna Akademija sa Sparkasse Bankom kroz koju je u protekla 3 mjeseca prošlo 466 studenata, 157 apliciralo za posao mobilnog bankara, 10-ak dobilo ljetnu praksu, kao i ideje za preko 100 raznih aktivnosti koje mogu uraditi da bi bili atraktivniji na tržištu rada. Pored toga, MUNJA, pa i prije dok je djelovala kao OIA, bila je konstantan poligon i odskočna daska za mlade jer je preko 150 mladih tu imalo prvo radno iskustvo. Danas s vremenskom distancom oni su manageri u domaćim i stranim kompanijama i međunarodnim organizacijama, istraživači i profesori na univerzitetima, inovatori, političari i lideri u raznim oblastima. Preko 800 mladih je putovalo van granica zemlje zahvaljujući našim programima, a to je posebno bilo važno kad nije bilo vizne liberalizacije. Teško je govoriti i izdvojiti što je najvažnije u 16 godina rada, da li kada znate da je neko korisno investirao tisuće maraka za mlade na osnovu nekog vašeg papira i strategije koju ste izlobirali ili kada vidite nakon 5, 10 godina mladu uspješnu osobu koja vam zahvaljuje što je bila u programu Aktivni mladi koji je u partnerstvu sa UNICEF-om podržao 272 učenička projekta širom BiH gdje su mladi mogli dobiti prva praktična menadžerska iskustva.

Tko sve čini tim MUNJE?

Osnovni tim je mali – riječ je o 5-6 osoba koje su ili sa višegodišnjim iskustvom rada na omladinskim projektima ili su još studenti koji imaju afinitet i motivaciju da se karijerno usmjere u ovom pravcu. Međutim, pored njih MUNJA ima i vanjske iskusne trenere i eksperte koje povremeno angažira, zatim tu je i program Munja Obuka i Praksa kroz koji prođe 20-ak studenata godišnje i koji se uključuju u pojedine aktivnosti i stažiraju. Od prošle godine razvijamo i poseban Junior PR tim koji trenutno ima 50-ak osoba širom BiH koji volonterski rade na nekim aktivnostima Hoću.ba platforme. I na kraju, tu su mnogobrojni partneri iz domaćih institucija, međunarodnih organizacija i biznis sektora koji se individualno uključuju u neke aktivnosti bilo kao predavači, mentori, članovi žirija na Business Challenge-u, gosti u video emisijama koje smo počeli producirati na Hoću.ba platformi, savjetnici i sl. Kad se to sve sabere MUNJA godišnje ima nekoliko stotina ljudi koji su aktivno uključeni u realizaciju naših pojedinih aktivnosti.

Kakva je po Vama budućnost mladih u BiH, gledajući kroz vašu organizaciju, koliko su mladi motivirani?

Bh. mladi će imati budućnost, samo pitanje je da li u Njemačkoj i negdje vani, da li ovdje neku siromašnu i nedovoljno kvalitetnu ili neku treću. Upravo naša misija jeste promijeniti mindset mladih i motivirati ih, inspirirati da stvari preuzmu u svoje ruke. U prijevodu da se uključe u omladinske organizacije (sada ih je samo 7%) jer je i naučno dokazano, a evo i na mom osobnom primjeru da je to odskočna daska u karijeri. To znači i da koriste sve moguće alternativne vidove obrazovanja od seminara, obuka, razmjena, do e-learning platformi jer s jedne strane obrazovni sistem je loš, a s druge samo 25% mladih koristi ove druge opcije, a one mogu biti presudne za nalaženje sutra posla. To znači i kako se aktivirati u društvu, izaći na izbore (Munja je dio Koalicije Pod Lupom koja je uspjela 3.000 građana mobilizirati da posmatraju prošle izbore) jer jedino kroz izbore mogu uticati na kvalitetnije ulaganje u njihovu generaciju. Nažalost nema shortcut-a do bolje budućnosti niti babysittera koji će je osigurati. Do mladih je da osim reality show-a, instragrama i facebooka, nargile i kladionice fokus stave i na osobni razvoj!

Udruženim snagama se može puno toga postići. Jeste li imali suradnju s drugim nevladinim organizacijama koje doprinose osnaživanju mladih u BiH i regiji?

Osnova svakog našeg projekta je partnerstvo i suradnja sa svima koji mogu doprinijeti boljoj poziciji mladih, i to ne samo sa preko 500 omladinskih organizacija, već i sa 300 škola, univerzitetima, zavodima za zapošljavanje, medijima, drugim institucijama, a radili smo i sa preko 50 međunarodnih organizacija. Regija nam je uvijek bila bitna, jedni smo od osnivača Mreže mladih Jugoistočne Europe, a dali smo doprinos i pratimo i sada redovno uspostavu i razvoj Regionalnog ureda za mlade (RYCO) koji je formalno otvoren u julu ove godine i uključuje 6 balkanskih zemalja.

Što za Vas znači biti dio MUNJE i raditi s mladima, što je Vaš motiv?

Nezgodno je kada vam hobi postane posao. Nezgodno jer ste previše osjetljivi, brižni i mislite onda 24h, 365 dana o poslu jer je on naprosto dio vas i vaš životni stil. Bilo je perioda kada ja jedini nisam sebi isplatio 3 mjesečne plaće, a radio sam istim intenzitetom jer naprosto to je nešto što radite iz vlastite ambicije i s motivom da ujedno napravite neku vidljivu promjenu u društvu i za razliku od političara koji bi to isto trebali ja ne moram praviti kompromise i svidjeti se nekome. Svaki takav uspjeh uvijek vas na novo motivira. Pored toga, ja od 20.-te godine kada sam se zaposlio nisam imao zvanično šefa niti klasično radno vrijeme. Vjerojatno sam ukupno radio i više i bezbroj vikenda, ali sam osjećaj te slobode da možete raditi što hoćete, da možete maštati, da nema puno ograničenja i da možete manje-više raditi kako hoćete i kad hoćete je dodatni motiv zašto sam ostao toliko dugo ovdje.

Kako provodite svoje slobodno vrijeme? Imate li neke hobije?

Moja najveća strast su putovanja i to ne klasična preko nekih agencija. Posao mi je otvorio mogućnosti da proputujem svijetom jer sam bio u dosta programa i konferencija širom svijeta i to zavolio. Tu ljubav i znatiželju prema svijetu prenijela je i obitelj još od malih nogu. Putovao sam u 74 zemlje na svih 6 kontinenata i možda nemam auto, skupi mobitel, vikendicu, ali imam hiljade prijatelja širom planete i sjećanja i doživljaja sa neobičnih lokacija koji su najveće bogatstvo. Od neobičnijih stvari 10 godina mi je hobi bila debata u kojoj sam se natjecao bio BiH i svjetski prvak, kasnije i TV voditelj onako usput uz onaj drugi posao.
Ostali hobiju su uobičajeniji od skijanja, stolnog tenisa, izlazaka, plesa, kina, teatra i sl.

Što biste poručili mladima u BiH?

Volite sebe i ne zadovoljavajte se opcijama koje su vam ponuđene u društvu. Pronađite strast – nešto što volite raditi i usavršavajte se u tome i bez obzira što vam netko pa i najdraži kaže, pratite svoje srce, intuiciju i sigurno ćete uspjeti. Uz napomenu da uspjeh ne dolazi na klik, već ćete se morati i dobro naraditi, kao i svaki sportaš koji želi biti prvak!

Tko je za Vas uspješan menadžer, koja bi bila Vaša definicija?

Uspješan menadžer je onaj koji ima viziju kuda ide, strast koja ga gura u tom smjeru i energiju kojom motivira ostale da pođu s njim.

Sva prava pridržana © 2017 Manager.ba
Dizajn i programiranje: 4ANTS