EKOLOŠKI PROBLEMI
Opasni otpad izvozimo u RH, Austriju, Češku, Njemačku
Manager.ba/VecernjiList BiH 09 siječnja, 2019

Opasan otpad predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških problema u svijetu. Veliki izazov s kojim se suočavaju mnoge države, a samim tim i Bosna i Hercegovina, jest zbrinjavanje opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način.

Ovo pitanje posebno je važno za BiH jer govorimo o zemlji s tisućama izvora prirodne vode i drugih prirodnih resursa koji bi zbog nestručnog rukovanja otpadom mogli biti trajno uništeni.

U skladu sa zakonskom regulativom, na području Federacije Bosne i Hercegovine postoje ovlašteni subjekti za prikupljanje i izvoz opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način.

Subjekti koji su registrirani za prikupljanje i izvoz opasnog otpada u Federaciji Bosne i Hercegovine su Grioss d.o.o. Grude, Kemis d.o.o. Lukavac i Kemokop d.o.o. Tuzla.

Navedeni gospodarski subjekti su, uz suglasnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u razdoblju od 2015. do 2017. godine prikupili i izvezli iz Federacije Bosne i Hercegovine ukupno 16.598,11 tona opasnog otpada.

Prema izvješću koje je nedavno usvojila Vlada Federacije BiH, prosječno se na godišnjoj razini izvozi oko 5.532 tone opasnog otpada.

"Opasni otpad koji se izvozi uglavnom čine muljevi od boja i lakova, farmaceutski otpad i citostatici, građevinski otpad koji sadrži azbest, električni i elektronički otpad, fluorescentne cijevi, otpadna ulja, otpadni akumulatori itd. Opasni otpad izvezen je i zbrinut na ekološki prihvatljiv način, u skladu s odredbama Baselske konvencije, u zemlje Europske unije kao što su: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Francuska i Češka", navodi se u Vladinim dokumentima. 

Zanimljiv je i popis opasnog otpada i zemalja u koje ga izvozimo.

Tako je iz Gruda u Njemačku izvezeno 8,6 tona farmaceutskog otpada i lijekova.

Također, iz Gruda je u Hrvatsku i Sloveniju otišlo 5.589 tona otrovnih olovnih akumulatora, a u Austriju čak 22,7 tona akumulatorske kiseline.

Otpadna ulja i stare hladnjake iz Lukavca izvezli smo u Austriju, kao i 55,52 tone citostatika i farmaceutskog otpada. U Austriji završavaju i muljevi od boja i lakova, filtarski materijali, a u Češku izvozimo električni i elektronički otpad.

 

Koliko sustav funkcionira?

 

Ono što ostaje pod znakom pitanja jest koliko se ovim izvozom obuhvati stvarna količina opasnog otpada, a koliko ga ostaje na prostoru BiH i baca se na deponije kao svaki drugi otpad.

Očekuje se da će država u budućnosti posvetiti puno više pozornosti ovome problemu, napraviti sustav koji će s više pozornosti pratiti sve vezano uz ovu temu te tako u konačnici očuvati okoliš u kojem živimo od zagađenja opasnim otpadom.